Intervju Književni festival Prvi prozak na vrh jezika ove se godine održava u caffe baru U dvorištu (Jurja žerjavića 7/2), u četvrtak i petak, 7. i 8. srpnja od 19 sati. Od autora sudjeluju Ružica Aščić i Natalija Miletić, Marija Rakić Mimica, Sebastian Kukavica, Mateja Jurčević, Ivana Simić Bodrožić, Jelena Zlatar Gamberožić, Darko Šeparović i Emil Andreis, a žiri čine Marko Pogačar, Vladimir Arsenić, Kruno Lokotar i Olja Savičević Ivančević.
“Prošlogodišnje pokretanje festivala Prvi prozak na vrh jezika, jedinstvenog po tome što formira platformu, ili bolje trambolin, za lansiranje novih autora, bilo je uspješno. Jer, autori su se upoznali, stvorili mrežu, a nije im manjkalo ni zaslužene medijske pozornosti koju im naši dekultivirani mediji inače ne pružaju.
Podsjetimo, ovaj festival (za sada) predstavlja dobitnike nagrada Prozak i Na vrh jezika, Godišnje književne nagrade Istarske županije – Regione Istriana „Edo Budiša“, Ulaznice iz Zrenjanina (koja nema dobno ograničenje, ali ima respektabilno regionalno iskustvo), Kritična masa i Goran za mlade pjesnike.
U međuvremenu su se nagrade Prozak i Na vrh jezika jače oslonile o internet i facebook, jer je njihov tiskani partner Zarez zbog uskrate sredstava preselio u virtualnu državu. Između dva festivala Algoritam je izdao lijepo primljenu zbirku poezije Darka Šeparovića Autopilot, do festivala će izići i zbirka priča Nisam Natalije Miletić, dobitnice nagrade Ulaznica. Nestrpljivo iščekivanu zbirku priča Ružice Aščić Dobri dani nasilja izdao je Hena com, kao i, slučajno ali tim bolje, novu zbirku priča Jelene Zlatar Gamberožić Ticala, dobitnice nagrade Kritična masa. Nagradu Edo Budiša dobila je Ivana Bodrožić za zbirku priča 100% pamuk.
Unatoč svemu dobrome što se dogodilo oko autora i njihovih knjiga, zbog značajno smanjenih sredstava bili smo prisiljeni odustati od drugog dijela programa koji smo planirali razvijati: poticanja generacijske kritike. Za okrugli stol radno nazvan ‘Kritična točka’, na kojemu su mlađi kritičari trebali pisati i debatirati o mlađim autorima čijom recepcijom nismo bili zadovoljni, uzmanjkalo je sredstava. Zapravo je čudo da smo uopće uspjeli sklopiti festival, jer su ionako skromna sredstva smanjena za daljih 30%, čime je briga oko ovih nagrada – od kojih se osovinske Na vrh jezika i Prozak dodjeljuju već 12-tu godinu i zbog kojih je do sada 20 autora, od kojih su neki već i međunarodno priznati, dobilo svoje prve knjige – praktično prepuštena voluntarizmu osnivača. Za takav, maćehinski odnos Ministarstva kulture prema budućnosti književnosti nema opravdanja. Gori je pak jedino odnos Grada Zagreba koji je potpuno ignorirao činjenicu postojanja ovog festivala s adresom u zagrebačkom dvorištu, u suvremenosti i u budućnosti.
Ponovimo općepoznato: književnost koja nema novih autora je mrtva, samo se to još ne vidi. Nije običaj da institucije zadužene za život književnosti rade na njezinoj likvidaciji.
Svejedno, i ove godine, mi radimo književnost, književnost gradi nas”, stoji u najavi festivala Prvi prozak na vrh jezika.
