Intervju Pišu: Vesna Milosavljević i Dea Vidović
Početkom listopada 2009. u Ljubljani portal Artservis i SCCA Ljubljana organizirali su okrugli stol Samoorganizacija umjetnika i osnaživanje njihove pozicije. Za istim stolom su se okupili umjetnici iz regije koji su govorili o statusu i poziciji umjetnika u njihovim zemljama. Situacije u zemljama regije su vrlo slične, a mogu se podvesti pod činjenicu da su umjetnici ovih zemalja podcijenjeni, tj. da djeluju u nejednakim uvjetima s drugim zaposlenim djelatnicima kulture i ostalih područja.
Umjetnici se zapravo nalaze u rascjepu između dva okvira. S jedne strane je tu globalni, tržišni model, a s druge ostaci sustava iz prošlog socijalističkog sistema unutar kojeg postojeće institucije u kulturi i umjetnosti i dalje funkcioniraju prema zastarjelim modelima. Pri tome, postojeća udruženja umjetnika nedovoljno zastupaju interese suvremenih umjetnika pa su umjetnici nerijetko prepušteni sami sebi. Pri tome kao jedan od općih problema jeste i nedostatak samostalnih inicijativa, posebice u Hrvatskoj i Srbiji. U Sloveniji je po pitanju samoorganiziranja umjetnika situacija u zadnje dvije tri godine puno povoljnija jer se pojavilo nekoliko inicijativa koje se bore za poboljšanje statusa i pozicije slovenskih umjetnika.
Status i pozicija umjetnika zapravo podrazumijeva razgovor i brigu o plaćanjima doprinosa za socijalno i mirovinsko osiguranje iz državnih ili budžeta lokalnih samouprava. Tu su dakako i drugi uvjeti rada koji proizlaze iz neodgovarajućih zakonskih rješenja, kao i nespremnosti vladajućih struktura da prepoznaju i riješe probleme i priznaju značaj kulture i umjetnosti u društvu.
Za usporedbu možemo navesti razliku između Srbije i Slovenije po pitanju plaćanja doprinosa s obzirom na osnovicu koja se uzima od prosječne plaće. Tako je u Srbiji ta osnovica svega 35%, dok je u Sloveniji situacija puno bolja i ona iznosi 60% od ukupne bruto plaće, koja je s obzirom na životni standard u Sloveniji, i sama puno veća od prosjeka u Srbiji ili primjerice jednoj Hrvatskoj. Pa ipak, slovenski umjetnici nastoje povećati doprinose te podići ovu osnovicu sa 60 na 90% prosječne bruto plaće.
No, za razliku od Hrvatske i Srbije, u Sloveniji se već 3-4 godine nekoliko inicijativa bori za poboljšavanje statusa umjetnika. Tako su nakon niza godina pritisaka na Ministarstvo kulture Republike Slovenije i nastjanja da skrenu pažnju nadležnih na svoj nezavidan položaj, tek nakon promjene vlasti, uspjeli uspostaviti dijalog s Ministarstvom. Tako je Ministarstvo kulture formiralo i posebnu projektnu grupu za rješavanje problema samostalnih umjetnika i planira se da će ovaj problem biti riješen do 2011. Inače, ova je projektna grupa rezultat dugogodišnjih nastojanja da se uspostavi ravnopravan položaj slobodnih umjetnika i zaposlenih u javnom sektoru, točnije da se osiguraju jednaki uvjeti rada i jednaka plaća za isti rad te iste mogućnosti na tržištu, gdje bi svi jednako mogli sudjelovati u utakmici.
Kao jedan od problema koji je posebno izdvojen na ovom okruglom stolu je i činjenica što se svi postignuti dogovori moraju nanovo obnavljati kada dođe do promjene vlasti. Ovaj nedostatak kontinuiteta proizlazi iz činjenice da se postignuti dogovori ne reflektiraju na zakonske regulative nego proizlaze nerijetko kao rezultat dobre volje trenutnog nadležnog tijela. Nepoznavanje načina i uvjeta rada slobodnih umjetnika, ali i organizacija civilnog društva uz koje su vezani brojni suvremeni umjetnici ovih zemalja (jer su im nerijetko vrata javnih kulturnih i umjetničkih institucija zatvorena) od strane nadležnih tijela dodatno otežava položaj umjetnika.
Situacija za slobodne umjetnike u Srbiji je dodatno otežana postojećim sustavom viza, gdje se očituje niz unutrašnjih i vanjskih sankcija prema slobodnim umjetnicima. Tako oni prilikom traženja viza moraju podnijeti i dokaz da su izmirili sve obveze poreza prema državi, što je nerijetko problem, jer same lokane samouprave ne izvršavaju svoje obveze plaćanja doprinosa slobodnim umjetnicima.
U svakom slučaju, postojeći problemi mogu se prevladati samo uspostavljanjem dijaloga s nadležnim tijelima na nacionalnom i lokalnim nivoima, ali i neophodnim umrežavanjem umjetnika i zauzimanjem proaktivne pozicije koja će operativnim pristupom voditi borbu za popravljanje pozicije i statusa umjetnika. Osim toga, mreže danas više nisu samo reprezentacijski subjekti ili one koje povezuju, nego sve češće postaju ključni akteri koji preuzimaju na sebe ulogu subjekta koji se bori za poboljšanje uvjeta djelovanja i rada određene interesne skupine koja je okupljena oko mreže. Stoga bi ovaj okrugli stol mogao biti dobar poticaj slovenskim umjetnicima za nastavak njihove borbe te inspiracija umjetnicima u drugim zemljama regije da započnu sličan proces borbe za poboljšanje njihovih pozicija.
Više o statusima umjetnika u pojedinim zemljama možete čitati u razgovorima koje su portali SEEcult.org i Kulturpunkt.hr vodili s umjetnicima Dragoslavom Krnajskim (Srbija), Marijom Mojcom Pungerčar (Slovenija) i Nemanjom Cvijanovićem (Hrvatska).
Okrugli stol Samoorganizacija umjetnika i osnaživanje njihove pozicije organiziran je radi unapređenja informiranja javnosti o položaju umjetnika u regiji Jugoistočne Europe, kao i poticanja aktera na povezivanje i suradnju, a dio je dvogodišnjeg projekta Let’s Talk Critic Art, čiji je nositelj portal za kulturu Jugoistočne Europe SEEcult.org iz Beograda, u saradnji sa SCCA-Ljubljana/Artservisom, Kulturpunktom iz Zagreba i Forumom-Skopje iz Skopja, uz podršku Europske kulturne fondacije (ECF).
Projekt Let’s Talk Critic Art fokusira se na ispitivanje različitih kritičkih aspekata suvremene kulture i umjetnosti – kroz okrugle stolove i javne intervjue te njihovo dokumentiranje i arhiviranje na portalima koji su okupljeni oko ovoga projekta.
Objavljeno
Objavljeno
