Kriteriji za status slobodnog umjetnika za likovno i multimedijalno stvaralaštvo

Svi umjetnici koji žele dobiti status slobodnog umjetnika za likovno i multimedijalno stvaralaštvo moraju zadovoljiti propisane kriterije.

Kriteriji za status slobodnog umjetnika za likovno i multimedijalno stvaralaštvo

Naime, prema riječima Nemanje Svijanovića da bi ostvario status samostalnog umjetnika, kandidat mora u određenom vremenu zadovoljiti kriterije koji se u principu zasnivaju na kakvoći i učestalosti umjetničkog djelovanja.

Kriteriji za likovno i multimedijalno stvaralaštvo su:

3 samostalne izložbe (ne s istom građom), ili
2 samostalne izložbe i 2 skupne – koncepcijske izložbe, ili
5 skupnih – koncepcijskih izložbi, ili
3 samostalna multimedijalna projekta, ili
2 samostalna i 2 skupna – koncepcijska multimedijalna projekta, ili
5 skupnih multimedijalnih projekata (video, film, kompjutorska umjetnost, performance i drugi oblici suvremenog umjetničkog izražavanja) uz mišljenje umjetničke strukovne udruge, ili
5 nastupa/sudjelovanja na skupnim – koncepcijskim izložbama, ili
2 samostalne izložbe kiparskih djela izvedenih u kamenu, bronci, željezu, čeliku, drvu, staklu ili drugim materijalima, ili
1 samostalna i 2 skupne – koncepcijske izložbe, ili
5 žiriranih izložbi.

Umjetnička djela ostvarena izvan izložbenih prostora (freska, vitraj, mozaik, reljef, javna kiparska djela, medalje, tapiserije, grafičke mape, spomenički projekti i instalacije), priznat će se uz mišljenje umjetničke strukovne udruge.

Ostale umjetničke reference kao elementi za kombiniranje kriterija:

zastupljenost umjetnika u stalnim prostorima muzeja, modernih galerija i javnih zbirki u zemlji i inozemstvu,
umjetničke nagrade, zastupljenost u Enciklopediji hrvatske likovne umjetnosti,
monografije, katalozi – knjige,
recenzije u stručnim časopisima,
stručni tekstovi i recenzije koje pišu likovni umjetnici objavljene u sredstvima javnog priopćavanja.

Samostalne izložbe priznaju se ako su priređene u institucijama ili izložbenim prostorima na području Republike Hrvatske, prema popisu uvaženih institucija i izložbenih prostora u Republici Hrvatskoj, koji je sastavni dio ovih kriterija i vrijedi za razdoblje najviše do 4 (četiri) godine.

Izradba popisa ili izmjene i dopune popisa uvaženih institucija i izložbenih prostora isključivo su u nadležnosti svih HDLU-ova u Republici Hrvatskoj iz članka 4. stavak 1. ovog Pravilnika – zajednički.

Izradba popisa ili izmjene i dopune popisa uvaženih institucija i izložbenih prostora za naivne umjetnike je u nadležnosti Hrvatskog društva naivnih umjetnika (HDNU-a).

Umjetnički savjeti umjetničkih strukovnih udruga verificirat će popis uvaženih institucija i izložbenih prostora najmanje svake 4 (četiri) godine.

U smislu skupnih – koncepcijskih izložbi priznaju se:

žirirane izložbe priređene u Republici Hrvatskoj;
žirirane izložbe priređene u inozemstvu koje predstavljaju doprinos hrvatskoj likovnoj umjetnosti i kulturi;
selektirane i koncepcijski profilirane izložbe priređene u Republici Hrvatskoj uz mišljenje umjetničkih savjeta umjetničkih strukovnih udruga;
selektirane i koncepcijski profilirane izložbe priređene u inozemstvu uz mišljenje umjetničkih savjeta umjetničkih strukovnih udruga;
selektirane i koncepcijski profilirane izložbe priređene s ciljem predstavljanja i promicanja hrvatskih likovnih umjetnika i hrvatske likovne umjetnosti;
međunarodne izložbe sufinancirane od Republike Hrvatske i
likovno-umjetnički simpozij ili slični oblici umjetničkog djelovanja uz mišljenje umjetničkih savjeta umjetničkih strukovnih udruga.

Razgovor s umjetnikom Nemanjom Cvijanovićem o statusu i položaju slobodnih umjetnika u Republici Hrvatskoj možete pročitati ovdje. Ukoliko želite saznati više o statusima umjetnika u Sloveniji i Srbiji, preporučujemo vam razgovore s umjetnicima Marijom Mojcom Pungerčar i Dragoslavom Krnajskim.