Tema Obala rijeke Kupe koja razdvaja Hrvatsku i Sloveniju poprište je radnje novog filma Tihe K. Gudac, redateljice zapaženog debitantskog ostvarenja Goli (2014). U Žici Gudac dokumentira događaje na području koje je posljednjih godina postalo vrlo opipljiva, pa i smrtonosna barijera na migrantskoj ruti prema sigurnijem životu. Film koji će hrvatsku premijeru imati na 17. ZagrebDoxu dio je šestodijelnog doku-serijala Granice (Borderline), prvog TV omnibusa podržanog u sklopu Potprograma MEDIA Programa Kreativne Europe.
Tijekom 30 godina koliko je obilježio ove godine, Potprogram MEDIA imao je značajnu ulogu u razvoju nezavisnih europskih koprodukcija i cirkulaciji audiovizualnih djela koja inače teže nalaze put do šire publike. O razvoju europskog audiovizualnog sektora u narednom, post-covid periodu razgovarali smo s voditeljicom DKE – Ureda MEDIA Hrvatske Martinom Petrović, dok nam je Tiha K. Gudac približila iskustvo rada na ovom jedinstvenom projektu.
Obilježavajući 30. godišnjicu Potprograma MEDIA predstavili ste prvi dokumentarni TV omnibus koji je nastao u koprodukciji nekoliko europskih zemalja. Možete li nam reći nešto više o tome kako je do njega došlo?
M.P.: Pod okriljem obilježavanja 30 godina Potprograma MEDIA te ususret novom Programu Kreativna Europa 2021.- 2027. DKE – Ured MEDIA Hrvatske je organizirao događanje Europski film: razlike koje postaju prilike!. Fokus dviju panel-diskusija bila je suradnja i studija slučaja Granice. Riječ je o prvom TV omnibusu dokumentarnog serijala koji je podržan u sklopu zahtjevnog poziva televizijsko prikazivanje Potprograma MEDIA prošle godine, a koji podrazumijeva sudjelovanje četiri producentske kuće: Off World (nositelj projekta / Belgija) te partnera na projektu (Kinoteka / Hrvatska, In Script / Litva te Relation04 Media / Norveška). Koliko je važno promovirati uspješne suradnje i koprodukcije koje je podržao Potprogram MEDIA, potkrepljuje i činjenica da je događanje pratilo 7382 gledatelja!
U sklopu prošlogodišnjeg prvog poziva za TV prikazivanje Potprogram MEDIA prepoznao je važnost ovog projekta dodijelivši mu ukupan iznos od 225.000 eura. Hrvatska se našla na listi 35 odobrenih projekata Potprograma MEDIA, od kojih je pet animiranih, 13 dokumentarnih i 17 igranih filmova.
Producent Frederik Nicolai (Off World) iz Belgije je autor, glavni producent te ujedno glavni “pokretač” ovog zahtjevnog projekta. On je u isto vrijeme poveznica između svih šest epizoda i njihovih kreativnih timova te zahvaljujući njegovu entuzijazmu i upornosti, uspio je pronaći one kreativne timove kojima je bilo stalo progovoriti o različitim oblicima, značenjima i svrsi (ne)europskih granica. Kada govori konkretno o ovom projektu, često se zna istaknuti da, premda sve granice imaju jednu te istu svrhu – jasno odijeliti i označiti različita područja, u stvarnosti nijedna granica nije slična drugoj: što se zadržava unutra, a što ostaje vani? Granice na izniman, jedinstven način odražavaju političke, kulturne i društvene procese koji se odvijaju na obje strane granične crte, kao i dinamiku koju ti procesi proizvode. Mikrokontekstom šest graničnih područja i njihovih stanovnika projekt zaranja u današnje sudioništvo naroda i nacija u potrazi za identitetom, sigurnošću i solidarnošću. Granica je tako idealna dramaturška nit za pristup raznim evolucijama rascjepkanog europskog identiteta i njihovoj velikoj mnogostrukosti.
T.K.G.: Frederikova ideja je bila napraviti serijal o granicama u Europi, pri čemu bi svaku priču o pojedinoj granici režirao lokalni redatelj, a koproducirali lokalni ko-producenti, filmski centri i televizije. Promotivni teaser projekta je snimljen upravo na hrvatsko-slovenskoj granici i to prije punih pet godina koliko je trebalo za razvoj projekta i finalizaciju prvih priča. Produkcijska strana cijele priče je poprilično komplicirana i iako sam se ja primarno bavila drugim stvarima, znam da je bilo zaista zahtjevno ostvariti projekt.
Trenutno su završena tri filma iz kolekcije Granice, a u finalu će pored filmova postojati i ukupno šest kraćih priča koje će činiti TV serijal za koji se nadamo da će ga emitirati TV kuće u Europi. Svi filmovi iz kolekcije bave se temom granica, no redatelji su u pristupu priči imali autorsku slobodu tako da se u svom pismu filmovi iz serijala zaista razlikuju.
Epizoda Žica bavi se hrvatsko-slovenskom granicom i promjenama koje su se na njoj i uz nju dogodile posljednjih nekoliko godina. Što vas je privuklo toj temi i kako je tekao proces od početne ideje do samog snimanja?
Hrvatsko-slovenska granica je zanimljiva jer je to schengenska granica i predstavlja vrata Europe, koja postaju sve fortificiranija. Naime, na velikom dijelu te granice s kreiranjem balkanske migrantske rute od 2015. godine započinje postavljanje žilet žice sa svrhom sprečavanja prodora ilegalnih migranata u Europu. Realnost je ipak takva da žica ne utječe na problem ilegalnih migracija, no uvelike otežava život ljudi i životinja u pograničnim krajevima. Žica na granici zapravo govori puno o jednostavnim birokratskim solucijama koje ne rješavanju velike probleme, ali uništavaju živote lokalnih zajednica i govore nešto o vrijednostima slobodne Europe.
Jesu li situacije s kojima ste se susreli “na terenu” u nekoj mjeri utjecale na vaš pristup temi? Kako vidite svoju epizodu u odnosu na ostale iz serijala?
T.K.G.: Moj pristup dokumentarnom filmu je takav da puštam da me vode realnosti s kojima se susrećem na terenu, a u ovom filmu je ideja uvijek bila maksimalno izbjegavati intervjue i koliko je moguće “samo pratiti” protagoniste. U tom smislu sadržaj filma donekle se razlikuje od inicijalnog koncepta jer se od priprema do snimanja dogodila jedna velika promjena na terenu. Naime, na dio granice uz rijeku Kupu zaista su počeli pristizati ilegalni emigranti, a slovenska vlada je odlučila intenzivirati gradnju novih kilometara žice što je dodatno ugrozilo opstanak lokalnog stanovništva i uzrokovala burne reakcije.
Osim što su svi filmovi rađeni potpuno različitim pristupom, mislim da je posebnost mog filma u tome što sam se koncentrirala na praćenje razvoja događanja na malom području kroz jedan duži period i što prikazujem različita mišljenja o temi koja pokreće burne rasprave.
Serijal se temom granica bavi u trenutku kada one ne utječu na živote nekih “drugih” već su ih postali svjesni(ji) svi stanovnici Europske unije. Kako su zatvaranje granica i smanjena mogućnost mobilnosti utjecali na ovaj projekt?
T.K.G.: Što se tiče završetka filma vremenu lockdowna i potresa mogu samo reci – ne ponovilo se, no završili smo. Jedino što je bitno je neki razgovor koji film eventualno može pokrenuti sada kad je ipak završen.
Naime, za nas ovdje ideja nemogućnosti prelaska neke granice nije nimalo neobična; ipak nas je većina u životu čekala neke vize, tražila dozvole za rad ili studij u inozemstvu, strepila na nekim granicama na kojima su nas mogli vratiti kući samo zato što smo iz nekog “drugog dijela Europe”. No, vjerujem da mnoge građane slobodne Europe u kojoj se dugo živi bez granica tek ova nova realnost iskustva zatvaranja potaknula na razmišljanje o toj temi. U tom smislu mislim da je ovaj projekt sada vrlo aktualan.
Ususret novom razdoblju Programa Kreativne Europe, najavili ste kako bi produkcije poput ove trebale imati snažniju potporu. Kako vidite razvoj europskog audiovizualnog sektora s obzirom na velike strukturne promjene koje je prouzročila pandemija?
M.P.: Potpora za TV prikazivanje jedna je od zahtjevnijih kategorija Potprograma MEDIA i najveći uspjeh unutar nje ostvaruju zemlje visokog i srednjeg produkcijskog kapaciteta. Za razdoblje 2014. – 2020. ukupno je osigurano otprilike 91 milijun eura za 333 televizijska projekta. Od toga, 170 ih pripada kategoriji zemalja visokog produkcijskog kapaciteta (51,1 %), 133 zemljama srednjeg produkcijskog kapaciteta (39,9 %), a 30 zemljama niskog produkcijskog kapaciteta (9 %). Sve smo bliži trenutku objave poziva i iskreno se nadam da će Potprogram MEDIA u sklopu Programa Kreativna Europa 2021.- 2027. dodatno raditi na osnaživanju projekata televizijskog prikazivanja u financijskom smislu, ali i u kontekstu osnaživanja raznolikosti produkcijskih kapaciteta kojima producentske kuće pripadaju.
U odnosu na prethodni kriterij sudjelovanja tri televizije, u sljedećem razdoblju fokus će biti na minimalnom sudjelovanju dviju televizija. A što je suradnja u pogledu koprodukcija raznolikija, prijavitelji će moći ostvariti tzv. dodatne bodove. Također, novi poziv TV prikazivanje podrazumijevat će suradnju producentske tvrtke, televizija, ali i suradnju s platformama na zahtjev. S obzirom na novonastale okolnosti koje su prouzročile zatvaranje kina i nemogućnost održavanja događanja u kreativnom i kulturnom sektoru, platforme na zahtjev doživjele su visoku popularnost i znatnu transformaciju. Usprkos dugogodišnjem postojanju platformi na zahtjev, one nisu nikada bile popularne i korištene u ovom obimu. Povećanje broja korisnika i popularnosti omogućilo je jednostavniji pristup VoD platformama, kao i veću mogućnost praćenja filmova i drugih događanja iz područja kulture cijele Europe.
Nadam se da će i novi Potprogram MEDIA u sklopu Programa Kreativne Europe 2021.- 2027. nastaviti pozitivan slijed prethodno usvojenih mjera na europskoj i nacionalnoj razini, a imajući u vidu potrebno vrijeme i uvođenje određene fleksibilnosti za oporavak europske audiovizualne industrije. Stoga je važno kontinuirano raspravljati o mogućnostima koje nacionalne i institucije Europske unije mogu poduzeti kako bi zaštitile sve dionike europskog AV sektora u ovom, i dalje neizvjesnom razdoblju.
ObjavljenoObjavljeno
