Vjetar u leđa mladih umjetnika

U foajeu MSU-a održana je dodjela nagrade "Ivan Kožarić" koju je primilo četvero mladih vizualnih umjetnica i umjetnika.

Nagrada Ivan Kožarić dodjeljuje se umjetnicima do 35 godina starosti, a cilj joj je podupiranje suvremenog umjetničkog stvaralaštva. Natječajem se osiguravaju sredstva za otkup nagrađenih radova za fundus Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. Ove je godine, u svom drugom izdanju, natječaj održan od 1. srpnja do 7. studenog, a proveo ga je MSU uz podršku Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo grada Zagreba. Dodjela nagrada održana je u utorak, 20. prosinca, u foajeu MSU-a gdje je postavljen jedan od Kožarićevih radova Nedjelja pa je umjetnik, po kome nagrada nosi ime, na neki način bio prisutan dodjeli koja se održala u njegov spomen. Žiri ovogodišnjeg natječaja činili su Radmila Iva Janković, viša kustosica MSU-a i voditeljica Atelijera Kožarić, Ana Škegro, kustosica i voditeljica Eksperimentalno-istraživačkog odjela MSU-a i Nikola Stojadinović, pomoćnik pročelnice Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Grada Zagreba.

Dodjeli je, osim Janković i Stojadinovića iz žirija, prisustvovala i ravnateljica MSU-a Zdenka Badovinac koja je ukratko podsjetila na utjecaj koji je Kožarić imao na mlade hrvatske umjetnike, ali i na podršku koju je pružao mlađim kolegama u njihovim početcima te aktivno pratio njihov rad. Ime nagrade tako je hommage autoru za kojeg je Janković istaknula kako je, bez obzira na godine, bio najmlađi hrvatski umjetnik zbog svog duha koji se vidi u njegovom radu, uvijek novom i nedovršenom. Spomenula je također kako su ove godine primili devedesetak prijavljenih radova i devet online projekata te da je kriterij za odabir najboljih radova bila inovativnost i kreativnost stvaralaštva te umjetnička vrijednost djela. Stojadinović je u nastavku naglasio kako je odluka o dodjeli ove Nagrade proizašla iz pandemije i njezinih posljedica po mlade umjetnike, a cilj joj je potaknuti njihovo daljnje stvaralaštvo.

Osim prve tri nagrade, dodjeljuje se i posebna nagrada Kožarić Digital predviđena za digitalna umjetnička djela koja su pogodna za postavljanje na online platformama Muzeja, bilo web stranici ili društvenim mrežama. Otkupom digitalnih umjetničkih djela želi se potaknuti na razvoj digitalne umjetnosti čija online prezentacija omogućava širu percepciju novomedijskog stvaralaštva. Ovogodišnji Kožarić Digital dobio je Alex Brajković za audio-vizualnu instalaciju Generative Contemplation – Cellular Automata u kojoj autor stvara prošireni zvučni pejzaž (soundscape) kombinirajući prethodno snimljene zvukove prirode sa sintetiziranim ambijentalnim zvukovima. Pritom se koristi vlastitim algoritmom za oponašanje prirodnih procesa i slučajnosti, čime stvara beskonačne ambijentalne i kontemplativne kompozicije.

Marina Rajšić: Pauzirane čestice lipe

Treća nagrada pripala je Kristijanu Popoviću za rad Replika javnog spomenika u hrvatskoj povijesti, rad u kojem je autor replicirao samoposlužni automat kojeg je zamijetio na zagrebačkom Zapadnom kolodvoru. Postavljajući takav uporabni predmet u derutnom stanju na poziciju javnog spomenika, autor ironijski komentira tranzicijski period hrvatske povijesti. Drugu nagradu dobila je Marina Rajšić za Pauzirane čestice lipe, rad u kojem se tematizira obnova i regeneracija zajednice naselja Lipa prethodno devastiranog u Drugom svjetskom ratu. Autorica se nadovezuje na prethodni rad, u kojem je prah osušenog lišća lipe nanosila na javne prostore istoimenog naselja, šireći prah kao simbol priče obnove i regeneracijski potencijal naselja. U Pauziranim česticama lipe autorica miješa prah lipe u smjesu smole, stvarajući maleni kubus koji je na sobnoj temperaturi postojan, ali razgradiv u vodi, spremajući tako prah i njegov regeneracijski potencijal za potencijalno buduće korištenje.

Petra Slobodnjak: Displacement, Planinska 7

Za kraj, prvu nagradu osvojila je Petra Slobodnjak za rad Displacement, Planinska 7 u kojem je autorica, tijekom deset godina života u zagrebačkoj četvrti Peščenica, kroz 27 fotografija i 10 autorskih tekstova bilježila priče iz susjedstva i danas možda zaboravljene trenutke jednog tipa zajednice, prenoseći nostalgiju za prijateljstvom i dobrosusjedskim odnosima. Ovom je prilikom najavila izdavanje knjige o radu i pozvala sve prisutne da prisustvuju promociji kako bi popratili nastavak njegovog razvoja  u drugoj formi. U pozadini foajea, iza konferencijskog stola, nalazio se samostojeći LCD totem na kojem su prisutni, u nizu izabranih fotografija, mogli pogledati isječak nagrađenih radova. Ovakve nagrade važne su ponajviše zbog priznanja mladim umjetnicima koji su se prijavili, što uključuje i financijsku potporu za svaki od nagrađenih radova, čime se dodatno daje vjetar u leđa umjetnicima i umjetnicima i pomaže im u nastavku autorskog puta.

Objavljeno
Objavljeno

Povezano