Blic Razgovor Pripasti ili propasti u (ne)zaslužnim vremenima nastaje u suorganizaciji Kulturpunkta i Pogona – Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade. Događanje u sklopu Jedinstvene vrtne zabave okupit će sugovornike_ce iz različitih sfera izvedbenih umjetnosti koji će protresti historijat nezavisne izvedbene scene – od kazališne alternative i “nježne kontrakulture” devedesetih do razvoja domaćeg suvremenog plesa. O razvoju nezavisne izvedbene scene na terasi Močvare u subotu, 11. lipnja u 19 sati govorit će Iva-Matija Bitanga, Ljubica Anđelković Džambić, Agata Juniku, Igor Mihovilović i Ivana Slunjski uz vodstvo Marije Krnić.
Područje koje danas opisujemo terminom nezavisna izvedbena scena odredile su umjetničke prakse koje se u devedesetima razvijaju često slijedeći supkulturne utjecaje i kontrakulturne tendencije. Naši će sugovornici_e, ujedno svjedoci_kinje tog vremena i njegovi proučavatelji_ce, govoriti o prkosnom stvaralaštvu umjetnika_ca i kolektiva poput Daklelososa, Damira Bartola Indoša, Schmrtz Teatra i Fraktal Falus Teatra, kao i o razvoju plesne umjetnosti kroz optiku autonomnog organiziranja i rada.
Povod razgovoru je knjiga Na istom prostoru, ispred vremena, novo izdanje udruge Kurziv (nakladnika portala Kulturpunkt) koje donosi pregled recentnije povijesti umjetničkih praksi na nezavisnoj sceni. Naslov razgovora preuzet je iz teksta Igora Ružića, objavljenog u publikaciji, koji tematizira prijelomne devedesete, desetljeće zamaha umjetničkih praksi o kojima će govoriti sudionici_e razgovora.
Publikacije će biti dostupne na Kultur-punktu, štandu s Kurzivovim publikacijama u Pogonu Jedinstvo.
O sudionicima:
Ljubica Anđelković Džambić doktorirala je s tezom iz područja hrvatske umjetnosti performansa na doktorskom studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (2019.), gdje je ranije diplomirala komparativnu književnost i filozofiju (1998.) te teatrologiju (2001.). Trenutno je zaposlena u gimnaziji kao profesorica filozofije i logike, te kao vanjska suradnica-predavačica na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu, gdje predaje kazališnu produkciju. Od 2004. do 2019. zaposlena na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu kao stručna suradnica za kazališnu nastavno-umjetničku produkciju, te radila u nastavi kao vanjska suradnica na Odsjeku produkcije (2015-2020). Od 1999. objavljuje prikaze i stručne tekstove iz područja književnosti i izvedbenih umjetnosti u stručnim publikacijama i časopisima za kulturu. Radila kao vanjska leksikografska suradnica u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža, te na HRT-u kao autorica pitanja za televizijske kvizove znanja (2003-2017). Članica je Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa (HDKKT). Od 2005. do 2010. članica Kulturnog vijeća Krapinsko-zagorske županije za područje dramske umjetnosti. Od 2000. godine članica je Udruge za kulturu Gokul iz Zaboka koja se bavi promocijom suvremene umjetnosti i nezavisne kulture. Članica je organizacijskog tima Tabor film festivala od 2003. godine.
Iva-Matija Bitanga diplomirala je slikarstvo 1999. na nastavničkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, završila 2004. poslijediplomski studij scenografije na Hochschule für Gestaltung u Karlsruheu, Njemačka. Od 2000. članica HZSU-a sve do zaposlenja 2013. na Medijskom dizajnu Sveučilišta Sjever u Koprivnici gdje je izvanredna profesorica umjetnosti. Doktorandica Poslijediplomskog studija književnosti izvedbenih umjetnosti, filma i kulture na Filozofskom fakultetu u Zagrebu od 2015. Od 1995. profesionalno se bavi likovnom umjetnošću, samostalno i grupno izlaže u Hrvatskoj i inozemstvu, a od 1996. i oblikovanjem scenografija, lutaka, kostima i glazbe za kazalište. Od 2000. surađuje s HRT-om. U umjetničkom djelovanju poznata je i kao članica više umjetničkih kolektiva: Daklelososi, GastArtbeit, Schmrtz teatar i Tigar teatar. Dobitnica je više nagrada i priznanja na područjima likovne umjetnosti, scenografije i kostimografije.
Agata Juniku je diplomirala filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a poslijediplomski studij filozofije završila na UniversitéParis 8. Docentica je na Odsjeku za dramaturgiju Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu. Urednica je emisije Odeon: izvedi i snosi posljedice! na Trećem programu Hrvatskoga radija, gdje je od 2002. do 2010. uređivala Kazalištarije. Kazalište i ples profesionalno je počela pratiti 1988. na Radiju 101, gdje je angažirana do 1998. Više godina sudjelovala je u uređivanju časopisa Frakcija i dvotjednika za kulturna i društvena zbivanja Zarez. Povremeno je surađivala s Jutarnjim listom, na emisiji Transfer (HTV) te na SenderFreies Berlin. Objavljivala je tekstove i priloge u časopisima Quorum, Kretanja, Fantom slobode, Untitled (London), Beton (Beograd) te na web portalu Kulturpunkt.hr. Od 1999. do 2003. sudjelovala je u organizaciji Eurokaza i Tjedna suvremenog plesa (uređivanje programskih knjižica, moderiranje press-konferencija i okruglih stolova), te povremeno bila angažirana na drugim projektima nezavisne izvedbene scene.
Marija Krnić diplomirala je kroatistiku i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te medievistiku na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti. Doktorirala je na studiju kazališnih i izvedbenih umjetnosti na Sveučilištu Warwick u Velikoj Britaniji. Staž je odradila u Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu u Bruxellesu. Bila je višegodišnja suradnica festivala ZagrebDox te časopisa Filmonaut. Kao vanjska suradnica predaje kolegije iz područja povijesti kazališta i drame na Akademiji dramskih umjetnosti. Uredila je nekoliko publikacija o kulturi i kritici izvedbenih umjetnosti.
Igor Mihovilović od kasnih 1990-ih aktivan je na nezavisnoj kulturnoj sceni kroz volonterski rad, izdavanje fanzina, grafički dizajn i produciranje eksperimentalne elektronske glazbe. Osniva 2001. The Karmakumulator, najdugovječniji splitski glazbeni post industrial sound design projekt s kojim nastupa na pedesetak festivala i pojedinačnih nastupa do danas. Od 2002 do 2010 volontira, organizira, zagovara i sudjeluje u stvaranju kluba Kocka unutar Koalicije udruga mladih (KUM) u Splitu. Aktivan je u više udruga, 2010. osniva KUU Rizom, a od 2008. do 2010. obnaša funkciju predsjednika Koalicije. Pokreće Guranje S Litice 2004., koncertni serijal i arhivsko-izdavačku platformu u sklopu koje uređuje više desetaka glazbenih izdanja. Community arhiv Tajni Split pokreće 2019., a koji kroz web-stranicu, digitalni arhiv i videocaste tematizira splitsku nezavisnu kulturnu scenu posljednjih 40 godina. Aktivno surađuje s organizacijama, udrugama, inicijativama i pojedincima nezavisne kulturne scene u Hrvatskoj i regiji. Magistar je sociologije pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Od 2013. živi i radi u Zagrebu.
Ivana Slunjski od 2001. objavljuje u raznim tiskanim i elektroničkim medijima (Vijenac, Kretanja, Kulturpunkt.hr, Čitanka i drugo; ukinuti: Zarez, Feral Tribune, Vjesnik, Kupus.net, 04 – megazin za hakiranje stvarnosti) te povremeno u drugim zbornicima i knjigama. Zaokuplja se recentnim inovativnim izvedbenim praksama, strategijama otpora ekonomskom obesnaživanju umjetničkoga rada, razvojem novih modela umjetničke razmjene te interpretativnim pristupima plesu (Kretanja br. 29, ur., monografija Modeli zajedništva, strategije vidljivosti. 15 godina Platforme, ur. zajedno s J. Mihelčić, I. N. Sibila, publikacije EkS-scena i Triatlon, ur. i dr.). Razvija koncept istraživačko-arhivskoga modela temeljena na ideji arhiviranja sadašnjosti s namjerom stvaranja baze podataka za dalje umjetničko, znanstveno ili drugo istraživanje i prevrednovanje. Oslanjajući se na taj koncept, pokreće i provodi projekt svojevrsna mapiranja hrvatske suvremenoplesne scene, nastojeći u petogodišnjem razdoblju (2015–2020) obuhvatiti što više procesa rada na izvedbi danas djelatnih umjetnika, razvijajući metodologije praćenja, dokumentiranja i analiziranja umjetničkog procesa. Zalaže se za profesionalizaciju pisanja o plesu te vodi radionice plesne kritike. Od 2018. dramaturški surađuje s koreografima te scenaristički na plesnom filmu. Završila komparativnu književnost i kroatistiku.
Razgovor i publikacija nastali su uz financijsku potporu Zaklade Kultura nova, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba, u sklopu programa Abeceda nezavisne kulture.
ObjavljenoObjavljeno
