Blic Kada je pokrenuta Platforma Upgrade, jedan od ključnih razloga okupljanja zagrebačkih organizacija civilnog društva oko ideje osnivanja Interkulturnog društvenog centra bila je promijenjena slika grada koja je iziskivala drugačiji pristup djelovanju u lokalnoj zajednici. Te 2015. godine migrantski val nametnuo je pitanje otvorenosti našeg društva za izbjeglice, tražitelje azila i druge ljude u pokretu, a u isto vrijeme osvijestio i činjenicu da će s klimatskim promjenama ova tema u budućnosti postati prvorazredno političko pitanje. Budućnost je stigla brže nego što se u tom trenutku moglo činiti, a osim katastrofalnih posljedica globalnog zatopljenja, donijela je i razorne ratove te je broj prisilno izmještenih ljudi dosegao povijesni vrhunac: u odnosu na 65 milijuna ljudi 2015., u 2023. ih je gotovo dvostruko više, čak 110 milijuna.
U ovom periodu značajno se promijenio i položaj Hrvatske. Od zemlje kroz koju su ljudi u pokretu u najvećem postotku samo prolazili do boljeg sutra na zapadu Europe, postali smo zemlja u kojoj se privremeno ili trajno nastanjuje sve više osoba različitih kultura. No tome zasigurno nije doprinijela pozitivna društvena klima: humanitarni pristup s početka “migrantske krize” zamijenila je kriminalizacija solidarnosti, a ksenofobiju potpiruju podjednako političari koji zazivaju militarizaciju granice, kao i mediji u kojima se migranti pojavljuju gotovo isključivo kao protagonisti crne kronike. Unatoč svemu, Hrvatska je prošle godine zabilježila gotovo 13 tisuća zahtjeva za međunarodnom zaštitom, a udio stranih radnika i radnica trenutno čini 7 % zaposlenih, s prognozom rasta.
Kako se novi stanovnici gradova uključuju u njihov život? Postoji li prostor, fizički i/ili simbolički u kojem bi se mogla dogoditi razmjena, ili je ona osuđena samo na razmjenu vrećica s hranom iz dostave? Možemo li nešto o tome naučiti iz vlastitog povijesnog nasljeđa? To su neka od pitanja koja Platforma Upgrade sustavno adresira u svojem radu, kako na zagovaračkoj, tako i na programskoj razini. Tako se u sklopu završnog Upgradeovog programa u 2023. godini, u srijedu, 22. studenog u Maloj dvorani Pogona Jedinstvo održava tribina Globalna Europa koja dugogodišnje tematske fokuse Platforme stavlja u kontekst aktualnih globalnih zbivanja. Sudjeluju profesorica u mirovini, feministkinja i postkolonijalna teoretičarka Biljana Kašić, aktivistkinja i stručnjakinja za migracije i izbjeglištvo Emina Bužinkić te politolog i povjesničar Stevo Đurašković, a tribinu moderira Leonard Jurić.
Nakon tribine slijedi otvorenje izložbe Riya Min (Moj put) Jana Jafe koji, uz kustosko vodstvo Ane Kovačić, izlaže radove nastale u posljednje dvije godine, s fokusom na samog autora i ljude koji ga okružuju. Naime, posljednje dvije godine ovaj mladi umjetnik porijeklom iz Sirije živi u Zagrebu gdje pohađa srednju školu za medijskog tehničara i paralelno radi u korisničkoj podršci. U slobodno vrijeme, kojeg nema puno, volontira u udruzi Are you Syrious? uz koju je vezan od svojih početaka u Hrvatskoj. Iako se umjetnošću počeo baviti tijekom pandemije, realizirao je već nekoliko radova: 2022. imao je prvu izložbu Pravda i nepravda u knjižnici Dugave, a 2023. godine sa selmom banich radio je na projektu Savijanje gnijezda u AK Galeriji u Koprivnici, napravio je ilustracije za Dan izbjeglica u Centru mladih Ribnjak te je imao izložbu Bijeg od stvarnosti u Culture Hubu Croatia u Splitu. Nedavno je ostvario prvu suradnju s Pogonom, radeći mural s umjetnicom Helenom Nemec / Helakopter.
Njegova samostalna izložba u Velikoj dvorani Pogona Jedinstvo otvorena je do 26. studenog 2023.
ObjavljenoObjavljeno
