Pogođeni eskalacijom, trajnošću i brutalnošću nasilja koje se odvija na području Gaze i Zapadne obale, a unazad nekoliko tjedana silovito širi izraelskim napadima na Libanon, inicijative, organizacije i pojedinci diljem svijeta otvaraju prostore podrške, otpora i razmjene u vidu raznolikih programa. U prvoj polovici listopada lokalne organizacije i inicijative organiziraju niz programa s ciljem aktiviranja javnosti, a s obzirom na njihovu brojnost i raznovrsnost, okupljamo ih u jednom tekstu. Riječ je o programima koji prate i kontekstualiziraju genocid nad Palestincima_kama i dugogodišnju izraelsku okupaciju kroz mirni protest bdijenja, (dokumentarne) filmove i izložbu.
Bdijenje za ubijene u Palestini, Libanonu, Siriji i Sudanu u organizaciji Inicijative za slobodnu Palestinu će se održati na dvije lokacije. U petak, 4. listopada, u 20.30 sati u Zagrebu na Trgu kralja Tomislava (pored kipa) te u subotu, 5. listopada, u 18 sati u Sisku, kraj spomen-fontane Nedovršena igra u neposrednoj blizini Kristalne kocke vedrine.
“Tugujemo za svakim izgubljenim životom, za svakom osobom koja je nastojala izgraditi siguran i ispunjen život za sebe i ljude koje voli, slobodan od straha i nasilja. Kolektivnim okupljanjem želimo se sjetiti i djece čija su djetinjstva okrutno prekinuta te iskazati duboku pobunu protiv nastavka genocidâ koji se najtočnije mogu opisati kao ratovi protiv djece”, piše u najavi organizatora_ica.
Građanke i građani su pozvani da se pridruže iskazu solidarnosti s narodima Palestine, Libanona, Sirije i Sudana te da polože cvijeće i zapale svijeću u znak sjećanja na izgubljene živote. Iz ekoloških razloga, organizatori mole da se donesu svijeće bez plastike.
Isti petak, 4. listopada, Kino Katarina u Vodnjanu predstavlja nastavak ovogodišnjeg programa naziva Od rijeke do mora posvećenog palestinskoj kinematografiji i otporu koji će se održati u 20 sati na trgu preko puta galerije Apoteka.
Filmski program ostvaren u suradnji s udrugom 25FPS i Apotekom pod nazivom Što točno ne možete vidjeti u onome što ja vidim? selektirala je Hrvoslava Brkušić, a donosi priče o ratnom sukobu i masovnoj nepravdi koja ostaje nevidljiva. Propitujući kompleksne odnose samoreprezentacije u okviru radikalne propalestinske kinematografije, autorice poput Basme Alsharif, Mahasen Nasser-Eldin, Shuruq Harb i Oraib Toukasn razvijaju drugačija čitanja društveno-političkih okolnosti koje su ih formirale.
“Do danas gomila nastalih ‘palestinskih slika’, koju je pokrenula kolektivna palestinska svijest da deviktimizira sliku izbjeglice, na kraju je nadopunjena okrutnim slikama koje dehumaniziraju Palestince”, stoji u najavnom tekstu. Spomenute redateljice dotiču se samog medija slike, njezinog čitanja i prevođenja kroz različite teme i pristup, pojašnjava najavni tekst.
“Borba je još uvijek prisutni motiv, zato što borba još uvijek traje, ali uz nju se razvija jedan čitavi mikrokozmos prizora svakodnevice koja svaki dan ispočetka postavlja život na noge i resetira događaj od prije kojeg sata”, dodaju autorice programa.
O borbi i otporu riječ je u filmu Jedina zemlja palestinsko-izraelskog redateljskog kolektiva u sastavu Basela Adre, Yuvala Abrahama, Rachel Szor i Hamdana Ballala, koji je ove godine osvojio nagradu na Berlinaleu. Film se gradi kroz odnos Basela i Yuvala, koji se počinju zbližavati kroz aktivizam.“No, njihovu složenu vezu progoni ekstremna nejednakost: Basel živi pod brutalnom vojnom okupacijom, dok je Yuval slobodan. Ovaj film, koji potpisuje palestinsko-izraelski kolektiv četvero mladih aktivista, nastao je u najmračnijim i najstrašnijim vremenima u regiji, kao čin kreativnog otpora apartheidu”, stoji u najavnom tekstu.
O posljedicama cenzure palestinskog aktivista i redatelja Basela Adre na dodjeli nagrada, kao i široj slici sustavnih prepreka s kojima se Palestinci suočavaju desetljećima kroz ilegalno oduzimanje zemlje, zakonskih prava te pronalasku otpora kroz radost i nadu, odbijajući pokušaje dehumanizacije na svakom koraku, bila je riječ u razgovoru s kulturnim radnikom i istraživačem Majdom Nasrallahom nakon zagrebačke premijere, a raspored i lokacije narednih projekcija možete pronaći ovdje (i ovdje).
Diskurzivnim programom se pridružuje i Festival prvih u čijem okviru će se u utorak, 8. listopada održati razgovor Žalovanje i borba za društvenu pravdu u kojem će sudjelovati Emina Bužinkić (Inicijativa za slobodnu Palestinu, IRMO), Marijana Hameršak (IEF) i Mirjana Bijelić (Podrška u tugovanju, LUČ) te umjetnica selma banich u ulozi moderatorice.
Riječima organizatora_ica, susret će biti “posvećen žalovanju, prožet kontinuiranim borbama za društvenu pravdu i dubokim kolektivnim ranama koje proizlaze iz povijesnih i suvremenih nepravdi – od genocida u Gazi do nekropolitike europskog graničnog režima i sistemskog progona izbjeglica i migranata.” Ideja je da grupa zajednički razmotri načine na koje se osobne i kolektive traume isprepliću s borbama za slobodu, a žalovanje postaje politički čin otpora.
Nastavno na pronalazak otpora kroz zajedništvo, u suradnji s lokalnim i regionalnim umjetnicima_cama, Inicijativa za slobodnu Palestinu organizira izložbu naziva Prva Artifada. Riječ je o drugoj javnoj manifestaciji u okviru humanitarne akcije koju Inicijativa provodi s udrugom BRID, a održat će se u četvrtak, 10. listopada u prostoru Studio-galerije Klet uz podršku tiskare Smak Press.
U izložbi sudjeluje 23 ilustratora_ica i dizajnera_ica iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Makedonije i Baskije, a popratni glazbeni program ostvaruje se uz podršku glazbenika i DJ-a Le Chocolat Noir. Dizajn svih plakata pripremljen je u istom, A3 formatu i otisnut u tri iste boje (crvena, zelena i crna) rizoprint tehnikom, a preporučena donacija za sudjelovanje u humanitarnoj akciji koja traje do 15. listopada iznosi 10 eura.
Objavljeno