Intervju Vijeće za elektroničke medije sredinom veljače donijelo je Odluku o raspodjeli sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, ključnog izvora javnog financiranja neprofitnih portala u Hrvatskoj. To je prva Odluka donesena nakon prošlogodišnjih izmjena Zakona o elektroničkim medijima, prema kojemu je pristup javnom financiranju, uz neprofitne, omogućen i komercijalnim elektroničkim medijima. Iako je poziv za 2022. godinu upućen u skladu sa starim Pravilnikom i zasad još uvijek uključuje samo neprofitne elektroničke medije, njegovi rezultati ukazuju na negativne trendove u raspodjeli sredstava te pokazuju osnovanost kritike upućene ovakvom zakonskom okviru.
Naime, ukupna vrijednost ovogodišnja potpore neprofitnim pružateljima elektroničkih publikacija jednaka je prošlogodišnjoj i iznosi 1.7 milijuna kuna. Na javni natječaj ukupno je prijavljeno 50, a odobreno je 39 projekata neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija, šest više nego prethodne godine. Pored novog usitnjavanja potpora, već prvim pogledom na dodijeljene iznose uočava se neobična uravnilovka – čak 21 portal dobio je u lipu isti iznos, točno 36.828,42 kuna.
Štoviše, 70 posto odobrenih projekata podržano je iznosom nižim od 40.000 kuna, što – kada se rasporedi na čitavu godinu – iznosi nešto više od 3300 kuna mjesečno za proizvodnju kvalitetnog i raznovrsnog medijskog sadržaja. Za velik dio ranije podržavanih nakladnika to je značilo osjetne rezove u potporama, dok su među “dobitnicima” ovog puta tri nakladnika: Centar za cjeloviti razvoj (nakladnik portala bitno.net), Hrvatsko kulturno vijeće i Udruga informatičara Imotski s portalom Gorgonija posvećenom ronjenju i moru.
Ovdje valja podsjetiti na činjenicu da 1.7 milijuna kuna kojim se financiraju neprofitni portali čini tek pet posto ukupnog budžeta Fonda, dok je više od 90 posto sredstava namijenjeno televizijskim i radijskim nakladnicima (ukupna vrijednost te potpore za 2022. godinu iznosi 15 milijuna i 560 tisuća kuna za nakladnike televizije i 700 tisuća kuna za nakladnike radija i neprofitnog radija). Za usporedbu, u petogodišnjem periodu od 2016. do 2019. televizijski nakladnici su na raspolaganju imali 65.5 milijuna kuna, dok je za neprofitne portale taj iznos bio deset puta manji – iznosio je 6.5 milijuna kuna.
Rastom i razvojem ovog polja, povećava se i broj korisnika Fonda, a taj porast ne prati značajnije povećanje ukupnog budžeta. Brojke više nego jasno potvrđuju taj trend: u usporedbi s prosječnom godišnjom potporom za pružatelje neprofitnih elektroničkih publikacija u razdoblju od 2016. do 2019. godine koja je iznosila 72.392,87 kuna, ovogodišnja prosječna potpora niža je za čak 40 posto – iznosi tek 43.589,74 kuna.
Ovi podaci još su alarmantniji kada se ima na umu da za natpolovičnu većinu neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija sredstva Fonda čine više od 40 posto ukupnih prihoda. To u nedavno objavljenoj analizi utvrđuju sami članovi Vijeća za elektroničke medije, zaključujući da “neke elektroničke publikacije ne bi ni postojale bez Fonda”, a njegovo gašenje “ugrozilo bi ne samo poslovanje velikog broja malih pružatelja medijskih usluga, odnosno posredno i medijski pluralizam i raznovrsnost, već bi dovelo u pitanje i sam opstanak značajnog broja pružatelja u Republici Hrvatskoj”.
No, očito je da potpore Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija već sad ne mogu pratiti razvoj neprofitnog sektora, dok se izmjenama Zakona o elektroničkim medijima broj njegovih potencijalnih korisnika udvostručuje. Ukoliko se ne promijeni način raspodjele sredstava ili njihov ukupni iznos, te će izmjene dovesti do drastičnog usitnjavanja potpora i, u konačnici, dokinuti osnovnu svrhu postojanja Fonda – proizvodnju kvalitetnih medijskih sadržaja od javnog interesa.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura na prekretnici koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
ObjavljenoObjavljeno
