Blic Nakon višemjesečnih nagađanja i kolanja neslužbenih informacija o mogućim promjenama, nacrt prijedloga novog programa Kreativna Europa za razdoblje od 2028. do 2034. godine procurio je u javnost. Dokument je objavio portal Euractiv, a informaciju je, uz detaljnu analizu, prenijela mreža Culture Action Europe (CAE), krovna organizacija koja okuplja stotine kulturnih mreža, organizacija i inicijativa iz cijele Europe. Premda nacrt zasad ne uključuje prijedlog budžeta (taj bi dio Europska komisija trebala predstaviti tijekom srpnja) objavljeni dokument u najmanju ruku pokazuje smjer u kojem bi se europska kulturna politika mogla razvijati.
Prijedlog – koji je, ističemo, neslužben i u konačnoj verziji može biti izmijenjen – predviđa značajnu strukturnu promjenu u odnosu na dosadašnje razdoblje. Prema njemu, Kreativna Europa više ne bi funkcionirala kao samostalan program posvećen isključivo kulturnom i kreativnom sektoru, nego bi se spojila s programom Građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV). Time bi nastao novi, objedinjeni okvir u kojem bi se financirale kulturne, medijske i civilno-društvene aktivnosti.
U praksi to znači da bi Kreativna Europa imala tri glavna dijela, odnosno stranda: jedan bi i dalje bio namijenjen kulturi, drugi audiovizualnom sektoru i medijima (pod nazivom MEDIA+), a treći bi pokrivao širok spektar projekata usmjerenih na zaštitu temeljnih prava, borbu protiv diskriminacije i rodno uvjetovanog nasilja, poticanje građanskog sudjelovanja te jačanje demokratskih standarda i vladavine prava.
Premda je jasno da se radi o uvezanim područjima, Culture Action Europe u svojoj analizi upozorava da ovakvo spajanje otvara brojna pitanja o očuvanju prepoznatljivosti i specifične uloge programa koji je dosad imao jasnu tematsku i provedbenu strukturu. Posebno ističu kako bi uvođenje zajedničkog sustava praćenja i evaluacije, s indikatorima i pokazateljima uspješnosti koji su previše rigidni ili nedovoljno prilagođeni stvarnim uvjetima kulturnog polja, dugoročno moglo narušiti autonomiju i umjetničku slobodu koju bi program trebao štititi.
Iako prijedlog u velikoj mjeri zadržava osnovne ciljeve kulturnog dijela programa – poticanje mobilnosti, podršku kulturnim mrežama, jačanje vidljivosti europske umjetnosti i očuvanje kulturnog nasljeđa – neke su promjene ipak znakovite. Kako navodi CAE, iz dokumenta je nestao dosadašnji međusektorski potprogram koji je omogućavao financiranje različitih aktivnosti, uključujući rad nacionalnih deskova, informativnih ureda koji predstavljaju važnu logističku i savjetodavnu podršku kulturnim organizacijama. Novi prijedlog te aktivnosti smješta u kategoriju “horizontalnih prioriteta”, ali ne precizira tko će i na koji način osiguravati njihovo financiranje.
Još jedan element koji izaziva zabrinutost kulturne mreže odnosi se na činjenicu da novi prijedlog ne uključuje sektorski usmjerene mjere kakve su dosad postojale. Naime, trenutačni program Kreativne Europe predviđa posebne linije financiranja za primjerice glazbu, izdavaštvo, arhitekturu i baštinu, dok one u novom prijedlogu izostaju. Ipak, to ne znači nužno da su potpuno ukinute, odnosno moguće je da će biti obuhvaćene šire postavljenim ciljevima, poput potpore distribuciji i promociji europskih kulturnih sadržaja, u okviru kojih se spominju turneje i prevođenje.
Važna novost odnosi se i na načine isplate potpore. Prijedlog predviđa da bi ubuduće osnovna metoda financiranja bili paušalni iznosi, odnosno oblici potpora nevezani za stvarne troškove: “Kada se potpora Unije dodjeljuje u obliku bespovratnih sredstava, ona se pruža kao financiranje nevezano za troškove ili, prema potrebi, putem pojednostavljenih opcija troškova, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2024/2509. Refundacija stvarnih prihvatljivih troškova dopuštena je samo ako ciljevi aktivnosti ne mogu biti ostvareni na drugačiji način.”
Prema obrazloženju Komisije, cilj je pojednostaviti administraciju i smanjiti birokratsko opterećenje za korisnike, no Culture Action Europe upozorava da bi takav model financiranja mogao otežati provedbu projekata koji zbog svoje složenosti ili promjenjivih uvjeta zahtijevaju fleksibilnije upravljanje budžetom.
U analizi prijedloga CAE također skreće pažnju na mogućnost uvođenja dodatnih uvjeta za dodjelu sredstava korisnicima potpore. U nacrtu se, naime, naglašava da provedba Kulturnog potprograma mora “u potpunosti poštivati umjetničku slobodu i pridonositi poboljšanju radnih uvjeta umjetnika i kulturnih profesionalaca”. Ovakav bi zahtjev bio u skladu s ranijim apelima Europskog parlamenta da se pravedno plaćanje umjetnika_ca uključi među formalne kriterije za dodjelu potpore, no zasad nije jasno kako bi se takvi uvjeti u praksi primjenjivali i nadzirali.
S obzirom na to da je riječ o neslužbenom nacrtu koji se još može mijenjati, Culture Action Europe poziva na pravovremenu reakciju. Države članice već tijekom srpnja trebaju dati prve komentare Europskoj komisiji i otvoriti pregovore o proračunu i strukturi programa. Zbog toga mreža potiče kulturne organizacije, umjetnike i sve zainteresirane da se uključe u kampanju Ask, Pay, Trust i pišu svojim nacionalnim ministarstvima financija.
Za lakšu organizaciju pripremili su predložak pisma i detaljne upute, dostupne na mrežnim stranicama kampanje. Ključni zahtjevi su očuvanje Kreativne Europe kao zasebnog programa i povećanje njezina budžeta, kako bi i u idućem sedmogodišnjem razdoblju ostala pouzdana podrška raznolikosti kulturnih praksi u Europi.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Iza scene koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
ObjavljenoObjavljeno
