Intervju Petog dana svibnja 2023. čelnik Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus tweetom je proglasio kraj izvanrednog stanja uzrokovanog pandemijom bolesti Covid-19. O utjecaju koji je trogodišnja pandemija imala na kulturni sektor napisano je mnogo, a o njenim posljedicama zasigurno će se pisati još i više s odmakom koji će omogućiti sustavniju analizu. No ono što je zdravstvena kriza jasno razotkrila bila je nesposobnost formalnih mreža potpore umjetnosti i kulturi da organiziraju smislenu podršku sektoru koji se u kratkom periodu našao na koljenima. Umjesto brzih i provedivih financijskih mjera i programa pomoći, ugroženi pojedinci i organizacije prepušteni su samima sebi pa ne čudi da su solidarnost i skrb “isplivali” kao ključni pojmovi oko kojih se posljednjih godina oblikuje kulturno polje.
Tema premreženosti kulture i zdravlja, skrbi i društvene dobrobiti bila je u fokusu tradicionalnog godišnjeg skupa Beyond the Obvious mreže Culture Action Europe koja okuplja preko 190 organizacija i pojedinaca koji djeluju u području umjetnosti i kulture, s ciljem promocije društvene uloge i značaja kulture te zagovaranja boljih kulturnih politika na razini Europske unije. Ovogodišnja konferencija održana je pod naslovom Handle with Care – Culture for Social Well-being, od 7. do 10. lipnja u grčkoj Eleuzini, u zajedničkoj organizaciji Culture Action Europe, Europske prijestolnice kulture Eleusis 2023 i projekta CultureForHealth.
“Višestruke krize s kojima se naša društva danas suočavaju, uključujući klimatsku krizu, socijalne nepravde, ratove, pandemiju, ekonomske i političke preokrete u Europi i izvan nje, zahtijevaju hitan odgovor kulture: odgovor koji je ukorijenjen u brizi za planet, zajednice i pojedince”, navodi se u pozivu na skup koji ima za cilj “kolektivno istražiti značaj skrbi kao etičke i političke obveze za naša društva i ulogu koju u tome mogu imati kultura i kulturni radnici_e”. Konferencija se pritom posebno fokusira na projekt CultureForHealth koja istražuje i promiče vezu između kulture i zdravlja te ističe doprinos kulture u poboljšanju blagostanja i zdravlja pojedinaca i zajednica.
Riječ je o projektu koji u sklopu pripremne akcije “Bottom-up Policy Development for Culture & Wellbeing in the EU” koji uz mrežu Culture Action Europe provode Trans Europe Halles, Central Denmark Region, The Northern Dimension Partnership on Culture (NDPC), Centrul Cultural iz Cluja i slovensko Društvo Asociacija, a cilj mu je pružiti znanstvenu osnovu i praktične smjernice za primjenu kulturnih intervencija u kontekstu zdravlja i dobrobiti.
Kroz brojne studije, istraživanja i projekte, CultureForHealth prikuplja i analizira dokaze o pozitivnim utjecajima umjetnosti i kulture na fizičku, mentalnu, emocionalnu i socijalnu dobrobit pojedinaca, ali i širih zajednica. Projekt također promiče razmjenu dobre prakse i potiče suradnju između kulturnog i zdravstvenog sektora kako bi se kultura integrirala u zdravstvene politike i razvili inovativni programi koji umjetnost i kulturu koriste kao resurse za promicanje zdravlja, prevenciju bolesti i poboljšanje kvalitete života.
U tom smislu CultureForHealth je u studenom 2022. objavio i opsežan izvještaj koji predstavlja sveobuhvatnu kompilaciju nalaza iz više od 300 znanstvenih studija i preko 500 projekata koji istražuju ulogu umjetnosti i kulture u promicanju zdravlja i blagostanja. U izvještaju se naglašavaju pozitivni učinci umjetnosti i kulture na mentalno zdravlje, uključujući pomoć u smanjenju stresa, tjeskobe i depresije. Izvješće također ističe ulogu umjetnosti u poboljšanju kognitivnih sposobnosti, poput kreativnosti, rješavanja problema i kritičkog razmišljanja.
Osim individualne dobrobiti, CultureForHealth ističe socijalne benefite kulturnog angažmana. Prikazuje kako sudjelovanje u umjetničkim i kulturnim aktivnostima potiče izgradnji društvenih veza i zajednica, što je ključno za opće blagostanje. “Iako izostaju sveobuhvatna istraživanja o utjecaju na makrorazini, iz studija koje postoje možemo zaključiti da gradovi koji imaju razrađenu kulturnu strategiju te bogatu kulturnu infrastrukturu i ponudu mogu pružiti bolju skrb i blagostanje građanima koji žive u toj zajednici”, zaključila je na predstavljanju izvještaja Rariţa Zbranca iz Kulturnog centra Cluj.
Uz pregled primjera koji u praksi demonstriraju značaj umjetnosti i kulture za zdravlje pojedinaca i širih zajednica te sveobuhvatan pregled znanstvenih studija koje podupiru ovu ideju, izvješće CultureForHealth donosi i niz smjernica za donositelje odluka o tome kako se umjetnost i kultura mogu učinkovito koristiti za poboljšanje zdravstvenih ishoda i općeg blagostanja. Policy preporuke temelje se na “kružnom odnosu” između kulture, zdravlja i ekonomije blagostanja u kojem dobrobit građana pokreće ekonomski prosperitet, stabilnost i otpornost, što zauzvrat omogućuje održavanje ulaganja u kulturne intervencije koje, zatvarajući krug, podupiru zdravlje i dobrobit.
Iako ovakav koncept doprinosi prepoznavanju društvene važnosti kulturne i umjetničke produkcije i nudi sustav za podršku njihovoj održivosti, u isto vrijeme otvara prostor kritici koja već duže vrijeme lebdi nad europskim kulturnim politikama. Agenda u kojoj se umjetnost i kultura sve više promatraju isključivo u kontekstu njihova društvenog utjecaja i transformativnog potencijala postaje standard po kojem se evaluiraju sve kulturne i umjetničke aktivnosti, što vodi do njihove posvemašnje instrumentalizacije. Politički instrumenti trebaju poticati kulturne prakse koje imaju pozitivne društvene efekte, no ne i prebacivati odgovornost za dobrobit pojedinaca i zajednica na kulturni sektor. Iako svakako može pridonijeti učinkovitijim i sveobuhvatnijim odgovorima na aktualne globalne izazove, o čemu svjedoče i nalazi projekta CultureForHealth, kultura nije i ne bi trebala biti lijek za sve.
Tekst je nastao u suradnji s Kooperativom – Regionalnom platformom za kulturu u sklopu projekta REG.LAB. Potpora Europske komisije proizvodnji ovog teksta ne predstavlja potporu sadržaju koji odražava samo stavove autora i Komisija ne može biti odgovorna za uporabu sadržanih informacija. Projekt je podržala Kreativna Europa: potprogram – EACEA Projekti kulturne suradnje u zemljama Zapadnog Balkana, 39/2019 “Strengthening cultural, cooperation with and competitiveness of cultural and creative industries in the Western Balkans”. Poziv je u potpunosti financiran kroz program “Instrument pretpristupne pomoći” (IPA II).
ObjavljenoObjavljeno
