Blic Piše: Ivana Pejić
Culture Action Europe (CAE), međunarodna mreža koja povezuje kulturne organizacije, umjetnike/ce, aktiviste/kinje i sve ostale koji sudjeluju u oblikovanju europske kulturne sfere, pokrenula je novu kampanju koja za cilj ima uključiti što širi i raznolikiji spektar glasova u razvoj kulturnih politika Europske unije. Kampanjom Amplify: Make the Future of Europe Yours koja je javnosti predstavljena na online događanju u utorak, 7. rujna, predstavnici kulturnih organizacija iz dvanaest europskih zemalja čije aktivnosti uključuju rad s podzastupljenim i deprivilegiranim društvenim skupinama, započinju proces njihova direktnog uključivanja u kreiranje preporuka koje će reflektirati iskustva različitih zajednica u pristupu kulturi i sudjelovanja u kulturnom životu.
Preporuke koje će generirati radne skupine u lokalnim hubovima postat će dio Konferencije o budućnosti Europe (CoFoE) – nizu rasprava i debata o ključnim temama koje utječu na perspektive Europske unije, a koje predvode upravo građani i građanke. Riječ je prvoj takvoj paneuropskoj inicijativi koja predstavlja “javni forum za otvorenu, uključivu i transparentnu raspravu s građanima o nizu prioriteta i izazova”, kako je opisuju europske institucije koje zajednički koordiniraju ove procese. Sama Konferencija sastoji se od nekoliko komponenti: prva je višejezična digitalna platforma pokrenuta u travnju 2021. godine, na kojoj građani svojim sugestijama mogu direktno doprinijeti razgovoru o pojedinim temama iz devet različitih područja. Stavovi građana mogu se prikupiti i na organiziranim događanjima – u strukturiranim razgovorima, tribinama, fokus ili radnim grupama koje će iznjedriti preporuke, a koje se također mogu pridodati diskusijama na digitalnoj platformi.
Upravo je to put kojim je krenuo projekt CAE-a, na čijem je predstavljanju službenica za medije Europskog parlamenta Sanne de Ryck istaknula kako ideja javnog foruma nije samo otvaranje prostora za raspravu, već i obvezivanje institucija EU da iznesene argumente i “čuju” te u skladu s njima oblikuju svoje buduće političke odluke. “Svi prijedlozi građana koristit će se u idućem koraku – europskim građanskim panelima – u kojima će 800 nasumično odabranih građana raspravljati o predloženom i izraditi preporuke koje će Europski parlament, Komisija i Vijeće implementirati u svojem radu”, pojasnila je. Koordinatorica projekta Amplify Maya Weisinger istaknula je kako je specifični fokus ove kampanje detektirati slijepe pjege i praznine koje postoje u sustavu i premostiti ih kreiranjem platformi koje će otvoriti prostor za sudjelovanje “podzastupljenih glasova” u procesu odlučivanja o budućnosti Europe.
Osvrnula se i na važno pitanje pristupa i razumijevanja tih podzastupljenih skupina u različitim europskim sredinama. “Željeli smo izbjeći typecasting i u našoj smo se diskusiji vodili ključnim aspektima podzastupljenosti: to su ljudi koji se suočavaju s različitim ograničenjima u pristupu kulturi, nisu reprezentirani u mainstream diskursu ili se nalaze na marginama dominantnog narativa; to su umjetnici i kulturni radnici koji djeluju na rubovima kulturne sfere – njihove glasove želimo slušati i uključiti u kampanju.” Na opasnost da uključivanje prijeđe u pokroviteljstvo upozorio je predstavnik nizozemskog partnera Lars Ebert. “Naša dvojba bila je kako organizirati bottom-up proces. Cilj ovog projekta je svakako urgentan, ali smo istovremeno htjeli izbjeći situaciju da se kao kulturna elita ‘saginjemo’ do onih koji nisu reprezentirani i dajemo im priliku da podignu svoj glas, što može biti izuzetno patronizirajuće”, rekao je. Dilemu su riješili tako da su svojoj ciljanoj skupini – mladim umjetnicima imigrantima – prepustili da sami strukturiraju proces i odluče koji su to glasovi koji im nedostaju u razgovoru o budućnosti europske kulturne sfere.
Uz niz preporuka upućenih donositeljima odluka EU-a, čime će doprinijeti Konferenciji o budućnosti Europe, kampanja Amplify za cilj ima pokrenuti i širu javnu raspravu o uključivim, demokratskim procesima u donošenju odluka te važnosti značajnije distribucije institucionalnih resursa u bottom-up procese i aktiviranje marginaliziranih zajednica kroz angažirane kulturne prakse.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura solidarnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
ObjavljenoObjavljeno
