Projekt "Zagrebački kvartovi kulture" iskorak je u decentralizaciji kulturno-umjetničkog sadržaja na lokalnoj razini, no pitanje infrastrukture potrebne za trajni nastavak ovakvih programa ostaje otvoreno.
Neplanskom izgradnjom i širenjem grada, u Zagrebu su izgrađena naselja bez infrastrukture društvene i kulturne namjene zbog čega su van putanja različitih kulturnih manifestacija i programa. Tako je primjerice u Novom Jelkovcu, naselju koje predstavlja najveći zagrebački urbanistički podvig nakon izgradnje Novog Zagreba, inicijalno predviđena izgradnja kulturnog centra, no on nikad nije realiziran. Kako bi aktivirali dijelove grada s manjkom infrastrukture potrebne za održavanje i predstavljanje kulturno-umjetničkih programa, gradska ustanova Novi prostori kulture započela je pilot projekt naziva Zagrebački kvartovi kulture. Povodom predstavljanja programa u KD Vatroslav Lisinski 27. svibnja održana je i konferencija za medije na kojoj su sudjelovalizamjenici gradonačelnika Grada Zagreba Danijela Dolenec i Luka Korlaet, Emina Višnić, pročelnica Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo te Hrvoje Laurenta, privremeni ravnatelj Centra za kulturno-društveni razvoj Novi prostori kulture.
Pročelnica Emina Višnić projekt smješta u kontekst već postojeće, dugogodišnje tradicije decentralizacije kulture putem mreže javnih gradskih knjižnica i kulturnih centara, o čemu je za KulturpunktpisalaMartina Domladovac osvrnuvši se na nedostatak planskog i participatvog korištenja ovih prostora. “Naša kulturna politika ide u suprotnom smjeru; pojačali smo podršku za postojeće kulturne centre, ulažemo u njihovu obnovu, održavanje i opremanje, potičemo daljnji razvoj njihovih aktivnosti u različitim zagrebačkim kvartovima”, pojašnjava Višnić. Osim aktivacije novih kulturnih centara poput prostora nekadašnjeg kina Kalnik na Črnomercu, Novi prostori kulture preuzet će vođenje dijela prostora Paromlina namijenjenog korištenju različitih organizacija i umjetnika, galerijski prostor u Draškovićevoj ulici s planiranom adaptacijom do kraja 2024., interkulturni centar na Trnju i Centar izvedbenih umjetnosti u bloku Badel (zgrada Pjenice), čija bi rekonstrukcija prema Programu razvoja kulture trebala biti dovršena do 2030. godine.
“Krajnji cilj je širiti kulturu diljem Zagreba – umjesto da stanovnici kvartova odlaze na programe diljem grada, kultura će privremeno doputovati njima”, istaknuo je uvodno Hrvoje Laurenta. Projekt Zagrebački kvartovi kulture usmjeren na razvoj publike i decentralizaciju kulturno-umjetničkih programa održat će kroz lipanj i srpanj u Novom Jelkovcu, Svetoj Klari, Malešnici, a u rujnu u kvartovima Siget, Gajevo, Srednjaci i Ravnice. Nakon predstavljanja projekta, Laurenta je pojasnio da se niz predstavnika_ca kvartova javio sa željom za suradnjom u budućnosti, no na konferenciji nažalost nije bilo pojašnjenja o aktualnoj selekciji kvartova, ni programa, osim napomene da je proizišao iz “ideje kulturne revitalizacije”. Sedam ranije nabrojenih kvartova odabrani su za početak razvoja projekta, čije će se programsko usmjerenje, podijeljeno na četiri cjeline, predstaviti kroz koncerte, predstave, kina na otvorenom i suvremeni cirkus.
Programske aktivnosti namijenjene su djeci, mladima i odraslima, a čini ih kombinacija izvedbi institucionalnih kazališta poput Vještice Hillary i uvrijeđenog kontrabasa zagrebačkog HNK te koncerata Zagrebačke filharmonije, Zagrebačkog orkestra ZET-a i Metaklape. Osim šire poznatih i dopadljivih programa, ostvarene su i suradnje s organizacijama nezavisne scene poput Cirkorame, kazališne trupe za djecu i mlade Teatar Poco Loco, lutkarske organizacije LOFT te kazališta Planet Art, a ostatak programa prvog dijela programa dostupan je na službenim stranicama projekta.
Projekt Zagrebački kvartovi kulture iskorak je u vidu decentralizacije kulturno-umjetničkog sadržaja na lokalnoj razini. U tom je kontekstu važna započeta suradnja s organizacijama na nezavisnoj kulturnoj sceni, koje iza sebe ima iskustvo rada u zajednici. S tim na umu, javni pozivi s jasnim kriterijima odabira mogli bi dodatno usmjeriti programsku liniju projekta, koja zasad primarno adresira djecu i starije generacije, dok mlade tek sporadično, a eventualno direktno dotiče – besplatnim ulazom. Uz ove iskorake, preostaje vidjeti kako će ustanova Novi prostori kulture ubuduće odgovoriti na potrebe lokalnih zajednica, na koji će ih način uključiti u oblikovanje sadržaja, a Grad osigurati infrastrukturu potrebnu za trajni nastavak ovakvih i sličnih programa.