Prijedlog o stavljanju izvan snage oskudnih mjera pomoći koje je Grad Zagreb ponudio kulturnom sektoru znak je budućeg odnosa prema kulturi u rastegnutom gradskom proračunu.
Dok Ministarstvo kulture na sporan, ali ipak aktivan način pokušava pomoći kulturnom sektoru, Grad Zagreb, u kojem obitava ogromna većina kulturno-umjetničke proizvodnje, osobito one nezavisne, odlučio je da takvo što pripada začelju liste prioriteta. Krajem ožujka, kada je već bilo dobrano jasno da će pandemijska kriza posebno teško pogoditi kulturu, zagrebački gradonačelnik Milan Bandićizjavio je naime da će “projekti i logistika koji nisu u funkciji dizanja zagrebačkih poduzetnika i obrtnika biti maknuti iz proračuna za ovu godinu” te da “nema manifestacija, a od 50 do 100 posto će se rezati novci za udruge”. Pogođen potresom koji je gradskom središtu, a time i neprocjenjivoj kulturnoj infrastrukturi, nanio ogromnu štetu, Grad Zagreb je, ionako u dubokim proračunskim problemima, skrb za kulturu u ovom teškom razdoblju tako prepustio Ministarstvu i strukovnim udrugama.
Jedina mjera pomoći kulturnom sektoru koju je Gradska skupština donijela je Zaključak o hitnoj isplati sredstava za javne potrebe u kulturi i pokrivanju troškova najma i materijalnih troškova prostora za rad, usvojen na 32. sjednici, 19. ožujka. Njime Skupština od Gradskog ureda za kulturu i gradonačelnika traži da isplate preostala sredstva odobrena na Natječaju za javne potrebe u kulturi za 2019. godinu (točka 1.), da svim nezavisnim subjektima isplati 70 % sredstava odobrenih na Natječaju za javne potrebe u kulturi za 2020. (točka 2.), da javnim ustanovama u kulturi isplati programska sredsteva za prvi kvartal za 2020. te materijalne troškove zaključno s ožujkom 2020. godine (točka 3.). Kako je redom riječ o odlukama koje su već trebale biti provedene, u prijevodu se može reći da je Skupština od Gradskog ureda za kulturu i gradonačelnika Zaključkom zatražila da rade svoj posao. Pored toga, stvarno je dodatno olakšanje dijelu sektora trebala donijeti odluka da u razdoblju od 1. travnja do 1. listopada 2020. Grad na sebe preuzme pokrivanje svih troškova prostora kojima se koriste umjetničke organizacije i ostali subjekti nezavisne kulture, kao i da od 1. travnja 2020. do 1. travnja 2021. godine u cijelosti preuzme pokrivanje troškova najma svih gradskih prostora u kojima se izvode i održavaju programi nezavisnih subjekata u kulturi.
No i ovako ograničena pomoć, čini se, vjerojatno će biti poništena: na dnevnom redu 33. sjednice Skupštine našao se Prijedlog zaključka o stavljanju izvan snage Zaključka o hitnoj isplati sredstava za javne potrebe u kulturi i pokrivanju troškova najma i materijalnih troškova prostora za rad. Predlagatelj je sâm gradonačelnik Bandić, a kao opravdanje za takvu odluku navodi se da su točke 1. i 3. Zaključka provedene ili u završnoj fazi provedbe, te da se zasebnim gradonačelnikovim zaključkom “sve udruge i druge organizacije civilnog društva, koje koriste gradske prostore temeljem ugovora sklopljenih s Gradom Zagrebom, oslobađaju obveze plaćanja zakupnine, odnosno naknade za korištenje prostora, za razdoblje 1.travnja 2020. do 30. lipnja 2020.”
Ovakvom odlukom bi se međutim poništila i ključna točka 2. Zaključka o žurnoj isplati programskih sredstava za 2020. godinu, što dijelu aktera potencijalno donosi dodatno proračunsko rastezanje i neizvjesnost. Također bi se znatno skratio period rasterećenja od troškova najma gradskih prostora, čime se povlači jedini konkretni izlazak ususret dijelu kulturnog sektora od strane Grada.
Vrijedi istaknuti da gradonačelnikov prijedlog nisu podržala tri ključna skupštinska odbora: Odbor za kulturu, Odbor za kontrolu i Odbor za gospodarski razvoj. Iz te će perspektive biti zanimljivo pratiti rasplet glasanja, koje će se održati na nastavku sjednice, u četvrtak 14. svibnja. Eventualno usvajanje gradonačelnikovog prijedloga i formalno bi pod znak upitnika stavio ionako otegnuto potpisivanje ugovora s dobitnicima javnih potreba u sklopu Natječaja za javne potrebe u kulturi za 2020. godinu. Ako prijedlog bude usvojen, bit će to dosad najsnažniji znak da će gradske vlasti s lakoćom žrtvovati kulturu u procesu krpanja proračunskih rupa, višestruko uvećanih zbog pandemijske krize i potresa.