Kolektivna skrb o mentalnom zdravlju scene

Cilj UPUH-ovog novog programa Susreti koji nedostaju je otvoriti pitanje mentalnog zdravlja unutar plesne struke te omogućiti prostor za dijalog i podršku.

pripremio:
Lujo Parežanin
zpc_WEB_0 Foto: UPUH / Facebook

Tema (očuvanja) mentalnog zdravlja, za koju je šira javnost postala nešto senzibiliziranija tijekom pandemijskog razdoblja, naglašeno je aktualizirana u nezavisnoj kulturi, u kojoj je kriza nalegla na ionako štetne i prekarizirane uvjete. Stoga na važnosti posebno dobivaju inicijative posvećene mentalnom zdravlju radnica i radnika u kulturi, pojavama poput burnouta i drugim posljedicama ekstremne nesigurnosti koja vlada u sektoru.

U tom smislu treba pozdraviti najavu početka programa UPUH Susreti koji nedostaju, koji je, kako stoji u službenoj objavi Udruge plesnih umjetnika Hrvatske, usmjeren na “temu mentalnog zdravlja u plesno-izvedbenoj zajednici”. Iz UPUH-a navode kako im je želja “omogućiti radionice i susrete terapijsko-edukativnog karaktera na teme koje prepoznajemo kao relevantne u brizi za mentalno zdravlje uzimajući u obzir specifičnosti struke unutar koje djelujemo”. Nadalje, iz Udruge navode kako im je cilj “otvoriti pitanje mentalnog zdravlja unutar struke u kojoj djelujemo te omogućiti prostor za dijalog i podršku u kolektivnoj proradi tema koje se više ili manje direktno odražavaju na živote svih nas koji djelujemo u plesnoj umjetnosti bilo kao izvođači/ce, autori/ce, plesni pedagozi/pedagoginje, kritičari/ke ili organizatori/ce, itd.” 

Kao prva aktivnost programa, u sklopu festivala Sounded Bodies 11. i 12. listopada će se održati psihodramska radionica Prostori (ne)sporazuma pod vodstvom Jasne Jasne Žmak. Radionica će biti posvećena susretu i suočavanju polaznica s “projekcijama, fiksacijama i pretpostavkama” o idejama vlastite “scene” i “publike”.

Osim navedene radionice, u suradnji sa stručnjakinjama iz polja psihoterapije kroz siječanj će biti provedeni susreti na teme burnouta; odnosa prema boli i nelagodi unutar treninga/izvedbe/umjetničke prakse/umjetničkog procesa/obrazovanja i pedagoškog rada; posramljivanja tijela unutar plesnih praksi, obrazovanja i pedagoškog rada, kritike; emocija i plesa, snalaženja u odnosu na ideju “neutralnosti” izvođača/ice.

Kako navode iz UPUH-a, želja im je “dalje razvijati projekt u skladu s potrebama i interesom suvremene plesne zajednice” te pozivaju sve zainteresirane da im se do 7. listopada obrate s vlastitim prijedlozima.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura na prekretnici koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavljeno
Objavljeno

Povezano