Trebamo više varioca i manje filozofa

Godine 2014. na američkim sveučilištima humanističke discipline kao što su filozofija ili književnost završio je najniži postotak studenata od kad se takvi podaci prate.

piše:
Martina Domladovac
Penn_State_630 FOTO: Penn State / Flickr

Piše: Martina Domladovac

Od početka ekonomske recesije 2008. godine broj upisa na diplomske studije humanističkih znanosti u Americi u kontinuiranom je opadanju. Među diplomantima 2014. godine, posljednje godine za koju postoje sveobuhvatni podaci, nalazi se devet posto manje diplomiranih povjesničara nego prethodne godine, što predstavlja kontinuirani pad u odnosu na godinu prije. Smanjen interes za ovaj studij posebno je naglašen na velikim istraživačkim sveučilištima i prestižnim fakultetima humanističkih znanosti, prenosi Los Angeles Times.

Druge humanističke discipline kao što su filozofija, književnost, lingvistika i jezici također privlače sve manje studenata, humanističke discipline općenito tvorile su tek 6.1 posto svih diploma preddiplomskih studija 2014. godine, što je najniži postotak od 1948. godine, kad su se takvi podaci sistemski počeli prikupljati. Razvoj takvih trendova nije začuđujuć kad se sagleda opća društvena situacija u kojoj su humanističke znanosti prezentirane kao parazit privredne ekonomije koji umjesto prema proizvodnji i inovaciji, radnike odvlači u neprofitabilni i nepotrebni sektor. Spomenuti javni diskurs provlači se i kroz izjave dominantnih političkih figura. Američki predsjednički kandidat Marko Rubio tako je u jednoj od debata izjavio da “varioci zarađuju više od filozofa” te da “trebamo više varioca i manje filozofa”, dok je predsjednik Obama promovirajući nove politike revitalizacije američke proizvodnje rekao kako “ljudi mogu puno više zaraditi kroz obrtnička zanimanja i zanate nego s diplomom povijesti umjetnosti”.

Posljednja izjava posebno je izazvala reakcije znanstvene javnosti nakon čega su brojni predstavnici humanistike naglašavali kako ne postoji dugoročna neravnoteža pri zaposlenosti visoko obrazovanih humanističkih stručnjaka i zanatlija, niti opasnost od njihova siromaštva, što je čest popularan mit. Istraživanja pokazuju kako će filozofi ili povjesničari teže pronaći posao odmah nakon studija, no osobe s načinom razmišljanja i pristupa problemu, te vještinama stečenim kroz društvene i humanističke studije mogu bolje navigirati kroz promjene na nestabilnom tržištu rada no oni iz strukovnog ili IT sektora. Ipak, jasno je kako će u društvu s nemilosrdnom potjerom za zaradom te snažnom propagandom mladi ljudi radije birati studije s kojima će prije otplatiti visoke studentske kredite nego one koji će ih naučiti razmišljati.

Objavljeno
Objavljeno

Povezano