Intervju Piše: Tomislav Žilić
Već dugi niz godina vode se rasprave o studentskom radu, odnosno propustima u regulaciji koji su doveli do toga da se studenti iskorištavaju kao jeftina i lako zamjenjiva radna snaga, kao i malverzacijama sa studentskim ugovorima putem kojih poslodavci preko studenata pokušavaju izbjeći plaćanje poreza. Kako piše Novi list, Ministarstvo obrazovanja, znanosti i športa odlučilo je prihvatiti pozamašni izazov i konačno uvjete studentskog rada učiniti transparentnima i uređenima.
Ono što bi nova regulativa trebala spriječiti je iskorištavanje studenata kao jeftine radne snage, prakse koja se ponajviše u godinama ekonomske krize manifestirala snižavanjem cijene rada i eksploatacijom studentskih radnika nauštrb redovno zaposlenih. Naime, mnoga domaća poduzeća i korporacije oslanjaju se na studentsku radnu snagu koju zapošljavaju u velikom broju, uz mogućnost lake i brze rotacije, pri čemu imaju slobodu smanjivanja broja redovno zaposlenih. Kako se fenomen masivnog studentskog zapošljavanja posljednjih godina širi, neosporivo je došlo do stvaranja konkurencije između studenata i kvalificirane radne snage, a nemalu ulogu igra i činjenica da studentski rad nije zakonski reguliran kao što je redovan radni odnos te da studenti tako predstavljaju “fleksibilniju” radnu snagu.
Situacija je to u kojoj studenti prihvaćaju uvjete rada koje kvalificirana radna snaga ne bi prihvatila, a poslodavci izravno profitiraju kroz povećanu produkciju, smanjene financijske izdatke te dostupnu radnu snagu prema kojoj imaju minimalne obaveze. Uz problem iskorištavanja studenata tu su i već odavno poznate malverzacije kojima osobe s registriranim poduzećima izbjegavaju plaćanje poreza, a odvijaju se tako da poslodavci preko studentskih ugovora u dogovoru sa studentima naplaćuju fiktivan rad nakon kojega studenti isplatu vraćaju poslodavcima, zadržavajući za sebe prethodno dogovoren postotak. Unatoč tome što studenti participiraju u ovim upitnim aktivnostima, ipak valja imati na umu da se velik broj redovnih i izvanrednih studenata mora radom uzdržavati tijekom studija, a neefikasan sustav u kojem izostaje kontrola otvara mogućnosti lake i brze zarade.
Ovo nije prvi pokušaj reguliranja studentskog rada usmjeren dokidanju malverzacija – posljednjih godina prilagođeni su zakoni o oporezivanju koji ograničavaju neoporezivi dohodak studenata. Tako trenutno studentima nije ograničena visina zarade, ali godišnja zarada iznad 50 000 kuna podliježe standardnoj poreznoj stopi od 25%. Usto, studentima koji tijekom godine ostvare dohodak veći od 13 000 kuna (uključujući i stipendije) roditelji ili staratelji gube pravo na poreznu olakšicu. Unatoč ovim koracima, kontrola i omogućavanje boljih uvjeta studentskog rada i dalje su otvorena pitanja, stoga bi nadolazeće promjene morale temeljito izmijeniti dosadašnji tretman i status studentskog rada kako bi se studentima omogućilo sigurnije radno iskustvo.
ObjavljenoObjavljeno