Tema Piše: Matija Mrakovčić
Krajem veljače objavljeni su prijedlozi okvira nacionalnog kurikuluma, nacionalni kurikulumi i područja kurikuluma, okviri za vrednovanje procesa i ishoda učenja, vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama te darovite djece i učenika, svi predmetni i međupredmetni kurikulumi – ukupno 52 dokumenta na kojima je radilo 436 učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja i znanstvenika iz svih dijelova Republike Hrvatske. Stručna rasprava o dokumentima trebala je biti otvorena 29. veljače, a to je najavio i ministar Predrag Šustar, no do danas javnost nije bila obaviještena o načinu njene provedbe.
Stručna rasprava ipak se odvijala na županijskim stručnim vijećima u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, dokumenti se predstavljaju i o njima se raspravlja na tribinama u organizaciji udruga. Posljednja u nizu tribina odvila se u Zadru u organizaciji GOOD incijative gdje su učitelji i organizacije civilnog društva raspravljali o mogućnostima i interesu za vlastiti doprinos kurikularnoj reformi, ali i o mogućnostima i izazovima koje ona nudi. Kako se učitelji i civilno društvo mogu uključiti u raspravu o prijedlozima kurikuluma, koje su dobre strane, a gdje su mogućnosti za unapređenje, te kolika je važnost međupredmetnih tema i kako ih kvalitetno uključiti u nastavu, samo su neka od pitanja raspravljena na tribini. Zaključeno je da postoji potreba za unapređenjem obrazovnog sustava pri čemu je važno osigurati cjeloživotno učenje i podršku učiteljima za kvalitetnu implementaciju promjena.
Istovremeno, s obzirom da nije ponuđen nikakav okvir za stručnu raspravu, udruga Nastavnici organizirano stavila je na raspolaganje svoj web forum u koji se mogu uključiti svi zainteresirani. “Svrha komuniciranja na forumu ne bi nužno bila formalno prikupljanje komentara na kurikulum nego tehnički pogodno mjesto za raspravu, ‘prazna ploča’ za škrabanje te razmjenu i propitkivanje”, kažu. Izneseni se tekstovi mogu prikupiti, urediti i posložiti te poslati nadležnim institucijama ili ostati na forumu radi kasnijih referenci.
Ipak, Ekspertna radna skupina za provođenje Cjelovite kurikularne reforme objavila je 14. ožujka početak “strukturiranog stručnog savjetovanja čija je svrha prikupiti kritičke primjedbe i prijedloge, analizirati ih te u skladu s rezultatima rasprave pripremiti izradu inačice prijedloga kurikulumskih dokumenata koji će biti upućeni na javno savjetovanje”. Stručna će se rasprava odviti u dva komplementarna oblika. U online okruženju stručna će javnost moći sudjelovati putem mrežnih stranica Cjelovite kurikularne reforme, odnosno rubrike Vaša pitanja. Na organiziranim predstavljanjima, u suradnji s nadležnim agencijama, cilj je predstaviti i raspraviti kurikularne dokumente sa što većim brojem učitelja, nastavnika, odgajatelja, stručnih suradnika i ravnatelja odgojnoobrazovnih ustanova. Također, reforma i dokumenti bit će predstavljeni visokoškolskoj i znanstvenoj zajednici, strukovnim udruženjima, sindikatima, komorama i nacionalnim vijećima. U ovoj dionici kao izravni sudionici odgojno-obrazovnog procesa bit će konzultirani i učenici. Na poziv predsjednice Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora Gordane Rusak u srijedu, 16. ožujka, u 13 sati bit će predstavljeno izvješće o dosadašnjim i daljnjim aktivnostima u okviru kurikularne reforme. Nakon stručne rasprave uslijedit će javna na portalu e-savjetovanja.
Dodatno, Ekspertna se radna skupina očitovala i o popisu predloženih djela za cjelovito čitanje koji je dodatak nastavnom predmetu Hrvatski jezik. Na 291. stranici dokumenta navedeno je da se radi o prijedlogu i otvorenom popisu te je jasno istaknuto da, premda na popisu nisu mnoga važna djela svjetske i nacionalne književnosti, to ne znači da se učenici s tim djelima uopće neće susresti, već da će ih upoznati preko najznačajnijih dijelova ili ulomaka, kao što je uobičajeno u nastavnoj praksi. “Ukoliko se ukaže da se neka djela iz različitih razloga neopravdano ne nalaze na popisu, jasno je da će ona nakon stručne rasprave biti uvrštena. Popis neće sadržavati određena književna djela ukoliko se u stručnoj raspravi pokaže da ne zavređuju biti na popisu predloženih književnih djela. Posebno je važno naglasiti da se na popisu neće naći književna djela koja nisu primjerena dobi učenika – ovo se odnosi i na djela koja su i u postojećim popisima. Stručna bi rasprava također treba poslužiti i promišljanju o mogućim drugim modelima čitanja književnih djela (npr. obvezna književna djela za čitanje i izborni dio)”, navodi se u priopćenju.
Prošlog je tjedna predstavljen prijedlog proračuna za 2016. godinu gdje je proračun Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta smanjen za više 158 milijuna kuna. Najviše medijske pažnje zadobilo je smanjenje izdataka za troškove međumjesnog prijevoza učenika za gotovo 29 posto u odnosu na 2015. godinu, pa je ministar požurio opravdati se primjenom te odluke tek od sljedeće školske godine. Nimalo utješno, kao ni objašnjenje da će se na tu i slične naknade uvesti imovinski cenzus. Kao što je Platforma 112 upozorila, vlast već godinama tvrdi da je nemoguće provjeriti nečije potpuno imovinsko stanje zbog neujednačenosti katastra i zemljišnih knjiga, pa postoji opravdan strah da će se zapravo raditi o dohodovnom cenzusu što će najviše pogoditi one koji žive od dohotka od nesamostalnog rada, a ne one koji zaista više posjeduju.
Posebno zabrinjava što provedba kurikularne reforme nije ni rječju spomenuta u proračunu, a kao što piše Mario Bajkuša na stranici Foruma za slobodu odgoja, kada govorimo o provedbi onda se najviše misli na pripremu učitelja i učiteljica kroz stručna usavršavanja. Smanjeni su troškovi Agencije za odgoj i obrazovanje i Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, nadležnih za stručno usavršavanje učitelja, a stavke koje se odnose na stručno usavršavanje i izobrazbu učitelja i nastavnika u osnovnim i srednjim školama te stručno usavršavanje voditelja županijskih stručnih vijeća osnovnih škola smanjene su više od 10 posto u odnosu na 2015. godinu. “Kada se navedene brojke stave u kontekst”, piše Bajkuša, “to znači da je u 2016. godini za stručno usavršavanje svakog od 55 420 učitelja u osnovnim i srednjim školama namijenjen iznos od 80,91 kuna”.
Kao što je na predstavljanju dokumenata voditelj Ekspertne radne skupine Boris Jokić istaknuo, “bez osposobljavanja kadra neće biti ni trasformacije hrvatskog obrazovanja”. Stručna usavršavanja nisu svima jednako dostupna, pogotovo nastavnicima iz manjih sredina kojima se rijetko dogodi da se neki stručni skup održava blizu mjesta njihova stanovanja i rada, škole u pravilu ne plaćaju putne troškove, ne oslobađaju nastavnike sati niti omogućavaju zamjene, a sve uglavnom ovisi o raspoloženju određenog ravnatelja škole. Sredstva za stručno usavršavanje učitelja nisu ni do sada bila značajna, a prijedlog proračuna ne odaje na koji se način namjerava ostvariti preduvjet da reforma obrazovnog sustava, pod uvjetom da “preživi” stručnu i javnu raspravu, zaista bude provedena.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
ObjavljenoObjavljeno
