Protiv marginalizacije

“Dok se jednima pogoduje, drugima se uzima – najkraći je komentar koji se može izreći o promjenama koje predlaže Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u odnosu na zapošljavanje znanstvenih novaka, financiranju znanstvenih časopisa te model financiranja znanstvene djelatnosti i znanosti u visokom obrazovanju općenito. Ujedno, tim se promjenama dezavuiraju sva dosadašnja nastojanja na stvaranju društva znanja i poništavaju milijunska ulaganja u znanost i visoko obrazovanje mladih znanstvenika. Istovremeno, pri vrednovanju humanističkih i društvenih znanosti pokušavaju se nametnuti kriteriji koji su primjereni drugim područjima znanosti, što vodi relativnom smanjenju financiranja humanističkih i društvenih znanosti, a to bi moglo imati nesagledive štetne posljedice za položaj znanosti i visokog obrazovanja, pa i društveni i demokratski napredak u cjelini”, uvodni su zaključci koji stoje u “Izjavi o marginalizaciji humanističkih i društvenih znanosti  te znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj”.

Tri su glavna nedostatka ovoga modela financiranja znanstvene djelatnosti: on ne omogućuje “policentrični razvoj znanosti”, iste kriterije koji su vrijedili u područjima prirodnih, tehničkih, biotehničkih i biomedicinskih znanosti nekritički se primijenjuje na humanističke i društvene znanosti te “pogoduje institutima, a na štetu sveučilišta”.

Također, što se zapošljavanja mladih znanstvenika tiče, “broj predviđenih mjesta za zapošljavanje na radnom mjestu znanstvenog suradnika ili docenta u velikom je neskladu s potrebama i brojem znanstvenih novaka koji su doktorirali. Takav odnos ukazuje na nekonzistentnost politike razvoja znanosti, a time onda i države, jer europski nas primjeri uče da države koje teže razvoju, to čine upravo ulaganjima u znanost”, ističe se u “Izjavi”. Kritizira se i raspodjela sredstava prilikom financiranja znanstvenih časopisa, za što se traži izrada novog, transparentnog modela “koji će se temeljiti na kriterijima znanstvene izvrsnosti, istodobno uzimajući u obzir i specifičnosti različitih znanstvenih područja”.

Budući da se radi o posljedicama “neuređenosti i nusklađenosti” sustava znanosti u Republici Hrvatskoj, jedini izlaz je u “cjelovitoj i strateški jasnoj” (re)konstrukciji čitavog tog sustava. 

“Izjavu o marginalizaciji humanističkih i društvenih znanosti  te znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj”, kao i “Izjavu o ugroženosti humanističkih znanosti” koje je dalo Nacionalno područno vijeće za humanističke znanosti, a koju podržava Dekanska konferencija, možete u cijelosti pročitati ovdje, odnosno ovdje. 

KP