Zbornik Političko↔Pedagoško: Janusova lica pedagogije financiran je sredstvima projekta poticanja čitanja i zagovaranja kritičkih pedagogija, koji je u školskoj godini 2012./2013. s mladima iz nekoliko zagrebačkih srednjih škola provodila udruga za neformalno obrazovanje i intelektualnu emancipaciju Blaberon.
Udruga Blaberon osnovana je krajem 2011. s ciljem intelektualne emancipacije pripadnika svih dobnih skupina, što zasad podrazumijeva prvenstveno uključivanje u nastavni proces u školama. Promičući participativni karakter odgojno-obrazovnog procesa i poticanjem kritičkog mišljenja, diskusije i individualnog rada, udruga nastoji pridonijeti jačanju svijesti mladih o potrebi i mogućnostima direktnog sudjelovanja u odlukama koje se tiču njih i čitave zajednice.
Zborničke tekstove potpisuju Alen Sućeska, Ana Tomčić, Goran Pavlić, Ivana Perica, Hrvoje Tutek, Marija Ott Franolić i Nataša Govedić, a Martina Poljak prevela jedan tekst Henryja Girouxa.
Otvarajući teorijsku raspravu kako prema političkoj teoriji i filozofiji, tako i prema pedagoškoj problematici, tekstovi okupljeni u zborniku nastoje podcrtati važnost integralnog pristupa i pedagoškim i političkim odnosima, i time ukazati na odsutnost nevinosti prakse. Svi uključeni u pedagoški odnos ne smiju se odreći vlastite političke odgovornosti, kao što se ni politički aktivisti ne smiju oglušiti na zahtjeve progresivne, kritičke pedagogije.
“Sveučilišno obrazovanje, ako hoće biti političko, mora se uhvatiti u koštac s aspektima pedagoškog i na područjima mimo sveučilišnog seminara. To se prvenstveno odnosi na humanističke i društvene znanosti koje, ako žele opravdati svoju autonomnu i avangardnu poziciju, moraju izići iz unutarakademskih previranja oko teorijskih škola i grupiranja i, paradoksno, osnažiti svoju prostornu i vremensku distancu, osnažiti ulogu “maternice” koja generira punoljetne subjekte i priprema ih za “vanjski svijet”, ali tako da ih ne vabi samo na distancirana “mjesta izvrsnosti”, na campuse i krampuse okićene slavnom humanističkom prošlošću humboldtovske paradigme, nego i da se upusti u taj vanjski svijet pa, polazeći od njega, a ne od sebe, omogući punoljetnost koja će biti u stanju pružiti otpor i na nezaštićenim mjestima”, piše u uvodu zbornika Ivana Perica.
Ili, riječima Karla Marxa, ako želimo mijenjati društvo, onda prvo moramo mijenjati pedagogiju. Što znači mijenjati ne samo one koje odgajamo, nego prvenstveno mijenjati sebe same.