Manje od očekivanog

Centar za ženske studije proveo je istraživanje o zastupljenosti ženskih i rodnih tema u kurikulumima predmeta odabranih visokoobrazovnih institucija.

piše:
Vatroslav Miloš
ffzg_sara_630 FOTO: Sara Pukanić / Kulturpunkt.hr

Piše: Vatroslav Miloš

Iako u Hrvatskoj ne postoji cjelovit program ženskih ili rodnih studija na akademskoj razini, u sklopu pojedinačnih se studijskih programa ipak održavaju kolegiji posvećenih feminizmu, teorijama roda, pokretima za ženska prava, feminističkoj književnoj kritici i praksi. Centar za ženske studije već dvadeset godina provodi izvaninstitucionalni obrazovni progam iz ženskih studija na kojemu ugledni predavači i predavačice zainteresiranima prenose znanja iz područja roda, spola, klase, aktivizma, politike, teorije i popularne kulture, a protekle su akademske godine, kao dio obrazovanog programa, polaznici i polaznice proveli istraživanje o stupnju integracije ženskih/rodnih sadržaja u kolegije koji se izvode na Akademiji likovnih umjetnosti, Filozofskom fakultetu, Fakultetu političkih znanosti te Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 

Istraživanje – provedeno prema mjernom instrumentu koji je izradila doc.dr.sc. Valerija Barada s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru – koordinirala je Andreja Gregorina, terenski je dio istraživanja vodio Ivan Tafrić, a na prikupljanju podataka radili su Ana Zbiljski, Anita Prša, Lea Horvat, Leopold Rupnik, Mateja Pribanić, Neda Novosel, Roberta Nikšić i Zorana Unković, redom polaznici i polaznice ovogodišnjeg programa Centra za ženske studije. 

Prva faza istraživanja pokazala je da se ženskim i rodnim temema sustavno bavi jedino Akademija likovnih umjetnosti koja, zajednički s Centrom za ženske studije, provodi nastavni modul “Kreativni kritički laboratorij – feminističke teorije i prakse” na preddiplomskoj i diplomskoj razini studija. 

“Analizom zastupljenosti kolegija sa ženskom/rodnom tematikom koji te teme komuniciraju u samom naslovu utvrđeno je da je njihov broj manji od očekivanog (od 14 organizacijskih jedinica na njih sedam nema takvih sadržaja), ali da se na svim istraživanim visokoškolskim institucijama i ustrojbenim jedinicama unutar kolegija koji nisu u cijelosti posvećeni ženskim/rodnim temama mogu pronaći sadržaji predmetni za ovo istraživanje”, ističe se u priopćenju Centra za ženske studije te upućuje na detaljnu interpretaciju rezultata koju je izradila Valerija Barada.

Drugi dio istraživanja nastavit će se i kroz obrazovnu godinu 2016/2017., obuhvatit će Akademiju dramske umjetnosti, Pravni fakultet, Ekonomski fakultet, Hrvatske studije, Pedagošku akademiju i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a istraživački će tim ponovno biti sastavljen od polaznika i polaznika Ženskih studija pri CZŠ-u.

Ovo je istraživanje dio projekta Znanjem do društvene dobrobiti – obrazovanje mladih o rodnoj ravnopravnosti koje je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta podržalo u sklopu natječaja u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja djece i mladih u školskoj godini 2015./2016.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavljeno
Objavljeno

Povezano