Kultura identitet politika

Dunja Rihtman-Auguštin rođena je 1926. godine. Bila je predstojnica Instituta za narodnu umjetnost, danas Instituta za etnologiju i folkloristiku, i predsjednica Hrvatskog etnološkog društva. Utjecala je na osuvremenjivanje etnoloških i kulturnoantropoloških teorijskih pristupa u Hrvatskoj, te povezivanje struke sa svjetskim trendovima i institucijama primjenjujući strukturalističku analizu u tumačenju etnografskih zapisa. Sudjelovala je u poslijediplomskoj nastavi etnologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a kao gošća predavala je na sveučilištima u Sieni, Rimu, Ljubljani, Varšavi, Krakovu, Budimpešti i Baselu. Bila je dopisna članica Mađarskog etnološkog društva, članica udruge Folklore Fellows Finske akademije znanosti, dopredsjednica Međunarodnog udruženja etnologa i folklorista (SIEF). Dobitnica je uglednih domaćih i međunarodnih nagrada, među ostalima i Herderove (1997). Najpoznatija su joj djela Struktura tradicijskog mišljenja (1984), Etnologija naše svakodnevice (1988), Knjiga o Božiću (1992), Ulice moga grada (2000) te Etnologija i etnomit (2001). Umrla je 4. studenog 2002. godine, a njoj u čast Institut za etnologiju i folkloristiku organizira znanstveni skup pod nazivom Kultura, identitet, politika koji se održava od 25. do 27. listopada u knjižnici Instituta.

Predavanja najvljena za četvrtak započinju izlaganjima Božidara Jezernika o podizanju spomenicima palim vojnicima, Andree Matošević o aspektima balkanologije jugoslavenskog ranog socijalizma, Nevena Andjelica o odnosu filma i politike u procesu izgradnje nacija, Lumnija Kadriua o zastavama kao konstruentima identiteta nacija te Sonje Zdravkove Djeparoske o teškoto – kulturnoidentitetskom označitelju Makedonaca.

Izdvajamo popodnevnu sesiju najavljenu za četvrtak koju moderira Tomislav Pletenac, a u kojoj sudjeluju Ines Prica s izlaganjem pod nazivom Kultura i nemoć, Sanja Potkonjak i Tea Škokić s izlaganjem o budućnosti rada i etnografiji radničkog beznađa na primjeru Željezare Sisak, Ildiko Erdei s analizom ekonomske devastacije i društvenoga zaborava te Ozren Biti i Marina Blagaić s urbanim vrtovima na Jarunu kao primjerima neuravnoteživih odnosa ulaganja i izloženosti.

Jutarnja sesija petka posvećena je liku i djelu Dunje Rihtman-Auguštin, a nastavlja se popodnevnim izlaganjima koje moderira Marijana Hameršak: Denis S. Ermolin analizira urbana groblja na Kosovu te postavlja pitanje jesu li ona nijema utočišta ili speakers’ corners, Maša Vukanović predstavlja Moj kraj, na Novom Beogradu, Tanja Kocković Zaborski analizira studentski projekt pulskoga “đira” kao mjesta memorije grada, a Suzana Marjanić kreće tragom novinskoga članka o Urbofestu da bi analizirala fenomene Kugla glumišta i Gotovčeve zvučne akcije.

Popodnevne sesije održavaju se u Centru za ženske studije, a moderiraju ih Rada Borić i Sandra Prlenda. Marija Ott Franolić iščitava “žensku svakodnevicu” iz autobiografskih tekstova, Sanja Cukut Krilić analizira ženska sjećanja na migracije u socijalizmu, Alexandra Dugushina tumači položaj žene u praksama obreda rođenja među Albancima u Ukrajini. Alenka Janko Spreizer predstavlja studiju o naracijama plodnosti, seksualnosti i ženskosti Slovenki, a Ana Petrov analizira diskurzivno konstruiranje “savremene balkanske žene” u srpskim časopisima.

Subota je rezervirana za etnološka i antropološka istraživanja prehrane, turizma, željeznica, crkava i etno kompleksa, radionica za izradu nakita u Shkoderu, Ulcinju i Prizrenu te tradicionalnih priredbi, a detaljni program skupa možete pronaći ovdje.

KP / IEF