Blic Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju na raspravu u Sabor odlazi bez prethodne javne rasprave i bez i najmanjeg objašnjenja zašto se to događa pola godine prije datuma do kojega je Nacionalno koordinacijsko tijelo za izradu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije na čelu s predsjednikom Vlade Zoranom Milanovićem najavilo da će izraditi nacrt spomenute Strategije kao preduvjeta za bilo kakve zakonodavne poteze na tome području. Na isti su jednostran način Vlada, resorno ministarstvo i matične institucije proteklih mjeseci prosljeđivali članovima akademske zajednice i druge odluke i naputke. Svi ti postupci ukazuju na demokratski deficit kojim se bespoštedno provode deregulacija i degradacija hrvatskog sustava visokog obrazovanja i znanosti te se tako postavlja osnova za njegovu konačnu komercijalizaciju i privatizaciju.
Sindikat visokog obrazovanja i znanosti Akademska solidarnost istaknuo je sistemske tendencije u nizu odluka, naputaka i zahtijeva koji uz očekivanu podršku pojedinih hrvatskih medija doslovno obezvrjeđuju i onemogućuju rad profesora, znanstvenika, mladih istraživača i studenata te dugoročno dovode u pitanje kvalitetu, smisao, opstanak i dostupnost hrvatskog javnog visokoškolskog i znanstvenog sustava. Kako navode, država se povlači iz javne sfere te zajednička dobra znanosti i visokog obrazovanja prepušta hirovitosti tržišta s ciljem da cijeli sustav svede na njegovu kratkoročnu isplativost. Jednako tako, znanost i visoko obrazovanje tretiraju se kao nepotreban trošak u strukturi javnih financija te se u skladu s tim reduciraju kadrovski potencijali i socijalna prava, uz popratnu profesionalnu i dobnu diskriminaciju. Akademska se zajednica primorava da prihvati dirigirano financiranje pritiskom iz dva smjera: dok se pseudo-objektivnim, naknadno i nakaradno određenim kriterijima dokazuje da je zajednica rastrošna, lijena i marginalna, istovremeno ministar dobiva ovlasti da svima koji ne pristanu na njegove uvjete uskrati bitan dio sredstava. Retroaktivno propisivanje uvjeta zapaženo je ne na jednom, nego na čak tri područja: pravila se igre mijenjaju za studente na kraju ispitnih rokova, za znanstvene novake prije samog isteka ugovora o radu, a za znanstvenike i institucije na kraju projektnih razdoblja.
”Kao članovi akademske zajednice (profesori, znanstvenici, studenti) i građani Republike Hrvatske od svih nadležnih institucija očekujemo da odustanu od ovih i sličnih naknadnih, nasumičnih, ishitrenih, netransparentnih i nekompetentno obrazloženih modela reguliranja uvjeta studija, načela i ciljeva nastavnog i znanstvenog rada, te da pokrenu javnu raspravu o sadašnjem i budućim modelima vrednovanja studentskog, nastavnog i znanstvenog rada u kojoj besplatno obrazovanje, autonomno sveučilište i na opće dobro orijentirana znanost neće biti politički reklamni slogani ili paravani za prikrivanje osobnih interesa, nego civilizacijski minimum koji kao društvo trebamo ostvariti”, navodi se u priopćenju.
Analizu prijedloga Zakona i cjelovito priopćenje za javnost potražite na linkovima.
KP
ObjavljenoObjavljeno
