Intervju Pripremila: Matija Mrakovčić
“Kao što su epidemiološke mjere potrebne kako bi se očuvalo zdravlje i životi građana, tako su i mjere koje predlažemo nužne da bismo nakon zdravstvene krize imali zdravo društvo i žive zajednice”, istaknula je Inicijativa Za snažno civilno društvo u dopisu koji je uputila Uredu za udruge Vlade RH, Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, Ministarstvu regionalnog razvoja i europskih fondova te Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva.
Udruge djeluju na području cijele Hrvatske, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u organizacijama civilnog društva zaposleno je oko 18.000 osoba. Inicijativa je ispitala potrebe tih organizacija upitnikom na koji je odgovorilo 156 organizacija. Iz upitnika je vidljivo da su se organizacije uspjele u kratkom vremenu prilagoditi novim uvjetima i razviti odgovore podrške zajednici za ublažavanje mjera pandemije, ali i potresa u Zagrebu i okolici, no da je potrebna snažnija podrška nadležnih tijela kako bi se sačuvala radna mjesta i osigurao nastavak provođenja različith aktivnosti i usluga u zajednici – od direktne podrške korisnicima, naročito ranjivim skupinama, preko praćenja transparentnosti i osiguravanja građanskog sudjelovanja u odlučivanju do organizacije edukativnih i kulturnih aktivnosti.
“Svaki gubitak radnog mjesta nosi za sobom ne samo gubitak za tu osobu i njenu obitelj, već u slučaju udruga i za zajednicu u kojoj radi i ljude s kojima surađuje”, ističu iz Inicijative. Stoga je temeljni prijedlog upućen nadležnim tijelima proširenje mjera za zadržavanje radnih mjesta i na organizacije civilnog društva te isplatu već ugovorenih sredstava za društveno korisne projekte civilnoga društva kako se negativni učinci krize ne bi prelili na suradnike bez stalnog zaposlenja.
“U dosadašanjim obraćanjima predstavnika Vlade do sada nismo čuli što će biti s programima i kalendarima najava za organizacije civilnog društva, koje svojom širokom lepezom aktivnosti, korisnika i volontera obuhvaćaju skoro sve segmente društva”. Ministar rada Marko Pavić u petak je objavio da se preraspodjelom unutar postojećih operativnih programa Konkurentnost i kohezija te Učinkoviti ljudskih potencijali pronašlo dodatnih 400 milijuna eura za nabavku medicinske opreme, za kreditiranje poduzetnika te HZZ-u za mjere zadržavanja radnih mjesta. No, za organizacije civilnog društva još uvijek nema jasnih mjera niti postoji dojam da netko brine o već ugovorenim aktivnostima od javnog značaja. O tim projektima i programima ovise brojne aktivnosti koje udruge pružaju, ali i radna mjesta velikog broja ljudi.
Incijativa predlaže da Vlada revidira odluku o ograničavanju korištenja sredstava predviđenih iz državnog proračuna koja se odnosi na financiranje organizacija civilnog društva i hitno objavi rezultate natječaja iz Europskog socijalnog fonda i drugih fondova koji su u procesu evaluacije, ali i raspiše predviđene natječaje. Također, traže da Ured za udruge Vlade RH i jedinice lokalne i područne samouprave osiguraju sredstva za sufinanciranje projekata koje su organizacije civilnog društva već osigurale iz fondova Europske unije. Podsjetimo, Grad Zagreb, jedinica lokalne samouprave u kojoj djeluje najviše udruga, 9. travnja je odgodio objavu Javnog poziva za sufinanciranje EU projekata, što je odluka koja dolazi povrh neisplate sredstava za istu svrhu za proteklu godinu.
“Vlada je dužna misliti na sve usluge koje bi nestale kada udruga ne bi bilo i zadržati višegodišnji oblik financiranja socijalnih i drugih usluga za podršku ranjivim društvenim skupinama, posebno vodeći računa o ženama žrtvama obiteljskog nasilja, osobama s invaliditetom, osobama u riziku od siromaštva, djeci i mladima te starijim osobama. Tako treba osmisliti potpore za odgovor organizacija civilnog društva na krizu uzrokovanu epidemijom COVID-19 i potresom u Zagrebu i okolici. To je moguće kroz podršku projektima koji su usmjereni na direktnu pomoć i podršku ugroženim skupinama stanovništva zbog epidemije i potresa te omogućiti popravak štete nastalu potresom kako bi mogli nastaviti rad nakon krize”, istaknuli su iz Inicijative.
Podsjetimo, Inicijativa Za snažno civilno društvo pokrenuta je 2016. godine kada je tadašnja Vlada Uredbom o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću donijela političku odluku o drastičnom rezanju sredstava civilnom društvu. Nakon što su predsjednica i nekoliko članova Savjeta za razvoj civilnog društva podnijeli ostavku, pokrenuta je Inicijativa koja je akcijom urudžbiranja apela Vladi RH prikupila preko 430 potpisa organizacija civilnog društva iz čitave zemlje. Nakon što je početkom ožujka 2020. proglašena opasnost od epidemije COVID-19 za cijelo područje Hrvatske, a 19. ožujka odlukom Stožera civilne zaštite RH zabranjena sva javna okupljanja i donesene obavezne mjere zaštite i održavanja distance, Vlada RH je gotovo 90 posto od preraspoređenih 2,1 milijardu kuna u Državnom proračunu namijenjenila provedbi mjera očuvanja radnih mjesta kod poslodavaca kojima je narušena gospodarska aktivnost. Organizacije civilnog društva nisu obuhvaćene tom mjerom, niti se o važnosti i nužnosti takve mjere izjašnjavaju nadležna tijela.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Obrisi zamišljenog zajedništva koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
ObjavljenoObjavljeno
