Tema Piše: Martina Domladovac
Bacači sjenki u suradnji s istraživačkim timom Ženskog antifašističkog Zagreba, predstavili su 8. prosinca u prostorijama Centra za ženske studije novo izdanje Zidnih novina na temu Ženski antifašistički Zagreb. Ova edicija osmišljena je iz sakupljenih materijala istoimenog istraživačkog projekta Barbare Blasin i Ane Lovreković, a promocijom je obilježen dan osnivanja Antifašističke fronte žena (AFŽ), 6. prosinca 1942. godine.
Ženski antifašistički Zagreb dvadeset peta je edicija Zidnih novina koje već deset godina u nekadašnjim kaslićima Kinoteke propituju ideje urbanog teksta. Nastale su kao “spin-off” projekt višegodišnjeg interdisciplinarnog urbanog projekta Bacača Sjenki Bilježenje grada Bilježenje vremena, a iz potrebe da se istraživanje nematerijalne kulturne baštine učini vidljivim u javnom prostoru. U razdoblju od 2006. godine do danas, Zidne Novine predstavljane su predavanjima, multimedijalnim izložbama i akcijama u Hrvatskoj i izvan nje, a izlagale su teme od vremenskih prognoza i kriminala u kvartovima do prekarnog rada umjetnika.
Predstavljeni sadržaj razlikuje se od sandučića do sandučića, a trenutna edicija proteže se na šest zagrebačkih lokacija povezanih s mjestima sjećanja na značajne trenutke i žene antifašističkog Zagreba. U Zvonimirovoj 2, mjestu nekadašnjeg sjedišta Ustaške nadzorne službe, ispričana je poznata priča o životu i smrti sestara Baković. Kurirke komunističke partije čija je trafika u današnjoj Teslinoj ulici služila kao veza zagrebačkih antifašista, na ovoj su adresi mučene radi otkrivanja informacija, nakon čega je Rajka odvedena u bolnicu gdje je podlegla zadobivenim ozljedama, dok je Zdenka umrla bacivši se kroz prozor zgrade.
U blizini Trga Republike Austrije, gdje se nalazi još jedan primjerak Novina, živjela je Slava Ogrizović, sa svojom djecom i suprugom Bogdanom. Ogrizović je bila predsjednica Društva za prosvjetu žena, a kasnije i članica odbora AFŽ-a Hrvatske. Na tjednoj bazi objavljivale su zidne novine o položaju žena i još prije rata javno kritizirale fašizam i promovirale socijalističke vrijednosti zbog čega su stalno bile pod prismotrom, a kasnije i uhićene. Ova lokacija iskorištena je za priču o ženskim socijalističkim organizacijama u Zagrebu i njihovim najaktivnijim članicama, dok je adresa na križanju Primorske i Deželićeve ulice vezana za osnivanje AFŽ-a Jugoslavije.
Sandučić u Vlaškoj ulici iskorišten je za priču o časopisima kao što su Ženski pokret, Žena danas, Žena u borbi i Ženski svijet kojima su širene ideje antifašizma i ujedinjavani ženski pokreti te širene ideje njihovog djelovanja. U Tratinskoj 14 predstavljen je jedan od glavnih punktova Narodne pomoći koji se nalazio u trešnjevačkoj krojačkoj radnji. Narodna pomoć proizašla je iz tadašnje Crvene pomoći, osnovane u vrijeme ruskog građanskog rata. Kasnije je ona preusmjerena za pomoć radništvu, a širenjem djelovanja kada im se pridružuju i zabranjeni sindikati, mijenja ime u Narodna pomoć. Organizacija koju je činio i velik broj žena odigrala je veliku ulogu u širenju informacija, pomoći bjeguncima i organizaciji drugih oblika antifašističkog djelovanja. Posljednji sandučić nalazi se u Dubravi gdje je održana 5. Zemaljska konferencija KPJ na kojoj je bilo prisutno 105 delegata od čega su samo 4 bile žene. Na posljednjoj velikoj konferenciji partije prije rata važno pitanje posvećeno je upravo povećanju ženskog članstva.
Deset godina izlaganja i objavljivanja Zidnih novina predstavit će se na izložbi tijekom prosinca u Kulturno-informativnom centru u Zagrebu.
ObjavljenoObjavljeno
