Život ispod granice siromaštva

"Umjetnici zaslužuju sigurne radne uvjete i plaće koje pokrivaju životne troškove", poručuju iz australske stranke Zelenih te najavljuju promjene zakona.

piše:
Martina Domladovac
Paul_Wicks_Working_Artist_Vehicle_630FOTO: Paul Wicks

Piše: Martina Domladovac

Država se mora brinuti za umjetnike s niskim i nesigurnim primanjima koji bi trebali zarađivati plaću dovoljnu za životne potrebe i uplaćivati sredstva u mirovinski fond, najavila je australska stranka Zelenih u predizbornoj kampanji. Potrebu za boljim pristupom umjetničkom radu iznio je Adam Bandt, glasnogovornik Zelenih rekavši da je “po svojoj prirodi rad umjetnika prilično neizvjestan i malo umjetnika može si priuštiti život samo od svoje umjetnosti. Većina umjetnika živi iz dana u dan kroz najveći dio svojih radnih života, a nedostatak sredstava prisiljeni su nadoknaditi drugim oblicima rada. Istovremeno, od njih se očekuje vještina u polju u kojem djeluju te stalan rad na svojim vještinama. Povećanja troškova stanovanja, uključujući gradska područja kojima umjetnici streme, još više otežavaju situaciju, a samo najuspješniji imaju dovoljna sredstva za umirovljenje”.

Nedavno istraživanje sindikata o dobrobiti australskih izvođača (Actors’ Wellbeing Study), pokazalo je da više od dvadeset posto umjetnika, čak i onih koji rade drugi posao da bi pokrili životne troškove, žive ispod granice siromaštva. Istraživanjem se željelo otkriti doživljavaju li izvođači veće negativne posljedice na psihičko, fizičko i emotivno zdravlje u usporedbi s ostatkom populacije, te utječu li radne prakse na zdravlje i dobrobit glumaca. Prema prvim rezultatima istraživanja visoka razina stresa za brojne izvođače posljedica je niskih primanja, a mnogi rade i druge poslove kako bi upotpunili osnovni prihod. Često uopće nisu plaćeni za svoj rad, na što pristaju kako bi povećali svoju vidljivost i usavršili vještine.

Prema novom prijedlogu, na temelju testova dohotka vršile bi se isplate za umjetnike koji rade za honorare, a preporučeno je i povećanje mirovina za koje se umjetnici mogu kvalificirati. Osim toga, zakonom se želi utjecati na isplaćivanje honorara za izlaganje radova u galerijama. Prema procjenama, cijena provedbe ovakve politike je dvadeset milijuna dolara godišnje, a Bandt kaže da je u odnosu na državni proračun to tek “kap u moru”. Vladina mogućnost pomoći umjetnicima trenutno je potpuno neiskorištena, unatoč činjenici da sektor umjetnosti daje toliko puno zauzvrat. Umjetnici zaslužuju priznanje i poštene uvjete rada, zaključuje Bandt.

Objavljeno
Objavljeno

Povezano