Zeleni gradovi budućnosti

Piše: Martina Domladovac

Na međunarodnom natječaju Reinventing Paris kojim se trebaju revitalizirati određene lokacije Pariza prema potreba njegovih građana, pobijedili su projekti koji uključuju “zelene krovove”, urbano vrtlarstvo i energetski održive građevine. Cilj natječaja koji je počeo u studenom 2014. godine, osmisliti je rješenja za dvadeset tri gradske lokacije na temu stanovanja te ostalih čimbenika s time povezanih,  prvenstveno gustoćom naseljenosti, desegregacijom, energijom i održivosti. Gradonačelnica Anne Hidalgo kaže kako bi “projekti trebali dati naznake i smjernice izgleda Pariza i načina života njegovih građana u budućnosti”.

Jedan od pobjedničkih projekata kompleks je stambenih zgrada koje formiraju mrežu povišenih vrtova povezanih mostom, a uključuju i tržnice, trgovine, školu urbane hortikulture i zajednički prostor rada. Kompleks je osim toga dizajniran na način koji omogućava nadogradnju i prirodnu evoluciju prostora. Drveni toranj Line Ghotmeh, smješten na prostoru bivše željezničke stanice također promiče održivi poljoprivredni ciklus, djelujući kao platforma progresivnog istraživanja kroz umjetnost i kulturu. Na krovu građevine nalazit će se vrt na kojem će se moći saditi povrće, dok će edukativne radionice omogućiti korisnicima dijeljenje i učenje novih ekoloških metoda proizvodnje.

Trend “pošumljavanja” urbanih površina europskih metropola time se nastavlja i s Parizom. Ranije smo pisali o transformaciji urbanih površina u Madridu, gradu koji se suočava sa sve ozbiljnijim posljedicama globalnog zatopljenja, a nove intervencije zelenilom smatraju se najboljim rješenjem sve češćih toplotnih udara i poplava uzrokovanih prejakim oborinama. Vidljiva je i težnja za energetski učinkovitim građevinama kao što je buduća zgrada Manala Rachidija i Soua Fujimota u Parizu. Zgrada koja bi trebala biti dovršena do 2022. godine napajat će se kombinacijom solarne, geotermalne i energije vjetra. “Energetska petlja” spajat će sve različite dijelove građevine, što će omogućiti da višak energije, koji na primjer proizvede restoran, koriste uredi ili kućanstva iznad njega. 

Na primjeru Pariza i Madrida vidljivo je na koji se način gradovi danas suočavaju s klimatskim promjenama, kao i novim potrebama stanovanja i boravka u urbanom prostoru. Istovremeno, politike intervencija koje se trenutno provode, u nekoj mjeri će zasigurno oblikovati način života u gradovima u budućnosti.