Poptika Izbor iz tjedna u medijima
Piše: Vatroslav Miloš
Međunarodni praznik rada je dan koji bi nas, ako već ne razmišljamo o tome i inače, trebao podsjetiti da su za naša prava na barikadama ostavljeni životi. Radi se o radničkim pravima koja pomalo nestaju, pravima kojih se zapravo svjesno i bez borbe odričemo pod krinkom nužnih rezova i politika štednje koje nam nameće politika pod diktatom kapitala. Borba za pravo na rad, za nultu toleranciju na rodnu, spolnu, rasnu, manjinsku ili bilo kakvu drugu diskriminaciju na radnom mjestu, za pravo na poštenu naknadu za rad i mirovinu, za pravo na odmor, za raspodjelu i uključivanje kućanskog rada u ekonomiju rada, za pravo na sindikalno organiziranje, za pravo na javno zdravstveno i socijalno osiguranje, za pravo na besplatno obrazovanje i slobodnu znanost, za kulturu i umjetnost dostupne svima – jedna je borba. Na francuskim ulicima studenti i radnici tako već danima borbeno prosvjeduju protiv izmjena tamošnjeg zakona o radu koji poslodavcima daje veća prava u području određivanja radnog vremena i uvjeta otkaza.
Netom nakon Međunarodnog praznika rada, 3. svibnja slijedi Svjetski dan slobode medija. Kako sloboda medija ovih dana funkcionira u Hrvatskoj dovoljno je pozornost obratiti na događanja na HRT-u, javnom medijskom servisu koji bi trebao biti standard za kvalitetno, kritičko novinarstvo koje brani javni interes, a zapravo je politički instrument stranke na vlasti. “HTV se pretvorio u kuću koja se uopće ne bavi novinarstvom, barem ne na način koji bi odgovarao javnoj ulozi novinara kao ‘psa čuvara’ koji nadzire vladajuće elite. HTV ima urednike koji čekaju da netko drugi objavi vijest, da dobiju politički mig i onda trče za tim bez ikakve ideje”, rekao je u intervjuu za Lupigu Saša Kosanović. Kosanović je otkaz na HTV-u nominalno dobio zbog suradnje na dokumentarcu 15 minuta – Masakr u Dvoru, ali zapravo jer svojom radnom etikom i profesionalnim habitusom ne odgovara parametrima novog režima. Isti je to režim koji je – pod budnim okom turskog predsjednika Erdoğana i hrvatske predsjednice Grabar Kitarović – potpisao ugovor o suradnji s tamošnjom javnom televizijom. “Čak trideset novinara u Erdoganovoj Turskoj novu 2016. godinu dočekalo je u zatvorima”, piše Ladislav Tomičić za Novi list, “Prema informacijama turskog ministarstva pravosuđa, od 2014. godine, kad je Erdogan izabran na čelo države, turski tužitelji su podnijeli čak 1800 tužbi zbog uvrede predsjednika. Najviše tužbi podneseno je protiv novinara i karikaturista, a među optuženima je bilo i djece”.
Prosvjed hrvatskih branitelja, koji je s 555 dana šatora postavljenog ispred zgrade Ministarstva branitelja ušao u povijest kao najduži prosvjed na mladom hrvatskom tlu, ali i kao simbol ovdašnjeg kastinskog sustava prema kojemu neki imaju veće pravo na prosvjed od nekih drugih, okočan je ekspresnom demontažom te privremene nastambe. I to uz revnu pomoć državnih institucija.
Sci-Hub je već neko vrijeme relevantna točka otpora hegemonijskom prisvajanju akademskog rada od strane kapitala, a kako pokazuje minuciozno istraživanje Johna Bohannona za časopis Science, njegovim se izvorima koriste svi – i oni siromašni i oni bogati. Za mnoge znanstvenike izbor postaje jasan jednostavnom matematičkom operacijom: ili napustiti istraživanje ili potrebne izvore koristiti ilegalno. S obzirom da troškovi legalne kupnje akademskih radove uvelike prelaze ne samo njihove radne troškove – ako uopće imaju takav budžet – već ulaze i u područje privatnog troška koji si većina njih jednostavno ne može priuštiti, istraživači uglavnom izabiru ovu drugu opciju. Bez imalo grižnje savjesti.
Treći program Hrvatskog radija, posljednji bastion, da parafraziramo ministra kulture, postmodernističke jugoslavenštine, uistinu je vrijedno dobro koje pod svaku cijenu treba obraniti od očekivanog preuzimanja novog režima. Subotnji Ogledi o pop kulturi, emisija koja “prikazuje karijere izvođača odmaknutih od srednje struje koji su, zanemarujući komercijalna pravila diskografske industrije, prerasli u najutjecajnije osobnosti svog i budućeg vremena, ili su naprosto kvalitetom svojeg opusa odredili gibanja unutar vlastita mikro-žanra”, gotovo prosvjetiteljski prezentira neka povijesna strujanja u popularnoj glazbi. Uglavnom odstupajući od konvencija kronološkog prikaza razvoja događaja, subotnje je izdanje predstavilo rad grupe R.E.M., od sramežljivih početaka u okrilju izdavačke kuće IRS i lokalnih studentskih radio-postaja, do stadiona i masovne recepcije, od albuma Out of Time naovamo. Vrijedi ovdje uputiti i na već odrađeni trodijelni ciklus emisija posvećen kalifornijskoj grupi Pavement, jednom od ključnih aktera na američkoj nezavisnoj glazbenoj sceni 1990-ih, na njihov jedinstven stav, stil i etos, a zaključno s osvrtom na rad grupe Silver Jews, kao i solo-karijeru Stephena Malkmusa.
ObjavljenoObjavljeno
