Blic Piše: Martina Domladovac
Panel diskusija LGBTI radnička prava i udruživanje, prva javna aktivnost u sklopu projekta LGBTI ravnopravnost na radnom mjestu, održala se u četvrtak, 21. siječnja na Fakultetu političkih znanosti. Projekt zajednički provode Prostor rodne i medijske kulture K-zona, Udruga Zora, Lezbijska organizacija Rijeka LORI i BRID – Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju uz suradnju Zagreb Pridea i Trans Aida. Kao sudionika projekta predstavljen je i Klub studenata političkih znanosti.
Diskusiju je moderirala Jelena Miloš (BRID), istaknuvši kako se projektom želi otvoriti pitanje položaja LGBTI osoba na radnom mjestu, te uloge sindikata kao tipičnih zaštitnika radnika u adresiranju njihovih problema. Uvodno predavanje održao je sociolog Renato Matić (Hrvatski studiji) koji je dao opći društveni okvir položaja LGBTI osoba u Hrvatskoj. Matić ističe kako sama činjenica da se danas raspravlja o “specifičnom pravu” za razliku od borbe za život, govori o promjeni na bolje, no napominje kako se još uvijek sve radi stihijski, a trebao bi postojati razrađen sustav zaštitnih mehanizama protiv diskriminacije.
Goran Selanec predstavio je rad na zaštiti prava LGBTI osoba Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Ured prati učinkovito provođenje zakona, daje pravne savjete te koristi mehanizme pravne zaštite. Selanec je upozorio kako su prava trans građana i građanki posebno ugrožena na radnom mjestu, prvenstveno zato što se trans osobe rijetko odlučuju za antidiskriminacijski sudski postupak jer on ostavlja čvrst pisani trag. Upravo zato važni su sindikati i civilne udruge koji trebaju osvijestiti ovu problematiku i davati čvrstu podršku i zaleđe diskriminiranim osobama kako bi se lakše odlučivale na sudski postupak i prekinule začarani krug ignoriranja ovog važnog problema.
Važnost sindikata u borbi za radna mjesta oslobođena diskriminacije istaknula je i Božica Žilić (Sindikata obrazovanja, medija i kulture Hrvatske), napomenuvši kako se diskriminacija na radnom mjestu ne prijavljuje zbog neosviještenosti o svojim pravima, ali još više zbog straha od negativnih posljedica. Procjenjuje se kako danas oko dvadeset posto sindikalista smatra da antidiskriminacijska zaštita prava radnika ne spada u njihovo područje djelovanja. Zato je veoma važno pitanje sindikalnog povjerenika, prve osobe kojoj će se radnik obratiti. Mora ga odabrati njegova radna skupina i prije svega on treba biti osoba od povjerenja. Osim toga, važna je i građanska i radnička solidarnost, istaknuo je Nikola Zdunić (Zagreb Pride). Predstavivši rad Rozog megafona gdje se može prijaviti diskriminacija LGBTI osoba, Zdunić je napomenuo da je neproduživanje radnog ugovora na neodređeno lak način koji poslodavci koriste kako bi se riješili zaposlenika, a da se to ne čini diskriminatorno.
Na posljetku je rad LGBTIQ inicijative AUT FFZG-a predstavila Nina Čolović koja je kao posebno ugrožene istaknula mlade koji u procesu autanja često ostaju bez podrške obitelji, što se na njih reflektira ekonomski i psihički. Problematičan je i odnos institucija prema trans osobama koje su zbog već navedenih razloga i nemogućnosti zaposlenja često prisiljene na seksualni rad, a institucije poput autonomnih ženskih kuća ili policije nisu ih u mogućnosti zaštititi već ih dodatno diskriminiraju. Kao dodatni problem navedena je getoizacija rada LGBTIQ osoba, za koje se na temelju predrasuda pretpostavlja da su sposobne obavljati samo određene poslove.
Goran Selanec je na kraju rasprave naglasio da iako je točno kako ljudi ne prijavljuju diskriminaciju jer nisu upoznati sa svojim pravima, oni koji ipak djeluju također ne znaju pravne akte na temelju kojih će podnijeti prijavu, već to čine iz duboke osobne pobude i osjećaja nepravde. U toj situaciji pravnici u Uredu pokušavaju pomoći pri određivanju diskriminacije i pravno ju formalno definirati. Poruka je to svima, da se za bilo kakvu promjenu ili napredak prvo treba usuditi djelovati.
ObjavljenoObjavljeno
