Tema Piše: Martina Domladovac
Oxfordski rječnik proglasio je izraz post-truth (postčinjenično) za međunarodnu riječ 2016. godine. Iako često biraju različite termine, ove su se godine britanski i američki Oxford Dictionaries usuglasili i odabrali pridjev koji rječnik opisuje kao “onaj koji se odnosi na ili obilježava okolnosti u kojima su objektivne činjenice manje utjecajne pri oblikovanju javnog mišljenja od apeliranja na emocije i osobna uvjerenja”. Godine 1992. dramaturg Steve Tesich u časopisu The Nation prvi je put upotrijebio ovaj termin referirajući se na aferu Iran-Contra i Zaljevski rat napisavši “mi, kao slobodni ljudi, slobodno smo odlučili da želimo živjeti u nekom svijetu postčinjeničnosti”. Termin se upotrebljavao i prije toga no označavao je vrijeme nakon što je istina obznanjena.
Post-truth u upotrebi je već neko vrijeme, no 2016. godine njegovo korištenje doseglo je vrhunac, pogotovo unutar pojma post-truth politics (postčinjenične politike). U doba Britanskog referenduma o izlasku iz Europske unije i američkih predsjedničkih izbora, upotreba pojma porasla je za 2 000 posto u odnosu na prethodnu godinu, kažu urednici rječnika. Koliko su ovi politički događaji imali utjecaj na korištenje jezika pokazuju i drugi primjeri koji su ušli u uži krug natjecanja, kao što je Brexiteer (osoba koja se zalaže za izlazak Ujedinjenog kraljevstva iz EU), alt-right (ideološki radikalno desna skupina koja se protivi umjerenom konzervativizmu, a kao platformu koristi internetske medije za širenje kontroverznih sadržaja), te woke (biti svjestan socijalne nepravde, pogotovo rasizma).
Tijekom godine post-truth je od relativno novog i marginalnog pojma postao široko razumljiv i uobičajen, te se koristi bez objašnjenja njegovog značenja. Upotreba pojma dosegla je vrhunac u lipnju kada se najviše pričalo o Brexitu i nominaciji Donalda Trumpa za predsjedničkog kandidata, a njegovo korištenje još uvijek ne opada, istaknuo je predsjednik Oxfordskog rječnika Casper Grathwohl. “Nije neobično da naš izbor reflektira godinu kojom je dominirao visoko nabijeni politički i socijalni diskurs. Pogonjen uzdizanjem društvenih stranica kao novim izvorom vijesti te rastućim nepovjerenjem u činjenice koje iznose predstavnici političke elite, postčinjeničan kao koncept tražio je svoje lingvističko uporište već neko vrijeme”, kaže Grathwohl.
Informiranje putem društvenih medija posebno je na udaru kritika od Trumpove pobjede na izborima te se razlog za takav rezultat pokušava pripisati nesputanom širenju lažnih vijesti. Širenje dezinformacija imalo je utjecaj i na rezultate britanskog referenduma, no dok su kritike uglavnom usmjerene na društvene mreže kao trulu platformu za širenje opasnih ideja te njene korisnike na čiju se savjest pokušava apelirati, propušta se uočiti tko kreira takve vijesti i zašto su baš sada tako popularne. Kao i kod uspona Trumpa za koji su kritizirani mediji zbog senzacionalističkog izvještavanja umjesto očaja masa koje su izgubile povjerenje u političke procese, i post-truth, odnosno iracionalno rasuđivanje korisnika društvenih mreža pokušava se prikazati kao razlog donošenja određenih političkih odluka.
ObjavljenoObjavljeno
