Kritika Piše: Martina Domladovac
U vrijeme nedavne američke predsjedničke kampanje umjetnici i kulturni svijet općenito angažirano je pratio društvene i socijalne politike o kojima se više no obično raspravljalo u javnosti. Umjetničko djelovanje u takvim je situacijama posebno usmjereno na preispitivanje pojedinih politika te javno isticanje problematičnih ili inspirativnih točaka kampanje. I dok su se u prošlom ciklusu umjetnici bavili nadom u bolju budućnost, na kojoj je svoje predsjedništvo bazirao Barack Obama, ove je godine dominantni narativ bilo prokazivanje rasističkih i seksističkih momenata predsjedničke kampanje Donalda Trumpa.
Osim njujorške izložbe #DaddyWillSaveUs od koje se galerija domaćin odmah ogradila, umjetnici i institucije jednako su predano kritizirali Trumpove politike, zbog čega je njegov izbor za predsjednika otvorio nova pitanja oko budućeg smjera umjetnosti. Ubrzo nakon proglašenja rezultata, skupina For Freedoms super PAC na velike reklamne panoe u državi Mississippi postavila je postere s fotografijom sukoba policije s crnim prosvjednicima na mostu u Selmi u vrijeme borbe za građanska prava. Na posterima je istaknut slogan Trumpove kampanje Make America great again, čime se upozorava da “dobra Amerika” na koju se referira sad već izabrani predsjednik, počiva na imperijalizmu, rasnim zakonima i iskorištavanju etničkih manjina.
For Freedoms skupina umjetnika okupljena je s izravnim ciljem intenzivnijeg uključivanja umjetnika u političke procese, a iz uvjerenja kako umjetnici i umjetnost čine važnu pokretačku ulogu društva.
Tatyana Fazlalizadeh još je jedna umjetnica koja se svojim radom osvrnula na Trumpovu pobjedu. Na ulicama Oklahoma Cityja, u državi koja redovito dominantno glasa za Republikance, izložila je rad kojim kritizira rasističke, ksenofobne i mizogine ispade Trumpovih podupiratelja, te istovremeno upozorava kako su etničke manjine američka stvarnost i ne može ih se tako lako zaplašiti.
Identitetske politike općenito su činile velik dio predizbornog diskursa, a pokret radikalne desnice (tzv. alt-right), otvoreno se svrstao na stranu novog predsjednika. Njegova donekle neočekivana pobjeda sada je otvorila pitanja uloge umjetnosti u ovom novom Trumpovom dobu, a prije svega, može li si umjetnost dozvoliti biti neutralna ili apolitična. Uloga kulturnih institucija, pogotovo muzeja, drugi je važan element kulturne produkcije, a njihovu misiju trebalo bi usmjeriti na stvaranje sigurnog prostora za sve ugrožene skupine, te stvaranje i produkciju znanja od kojeg će korist imati svi, tvrdi Rebecca Herz, ravnateljica dječjeg muzeja Peoria PlayHouse.
Jesu li ovi primjeri tek prosvjedni trzaji nekolicine nezadovoljnih autora u trenucima postizborne histerije, ili će kulturna scena predstavljati stvarnu oporbu potencijalno diskriminatornim politikama novog predsjedničkog kabineta, predstoji nam tek vidjeti.
ObjavljenoObjavljeno
