Razlaganje suvremenog fašizma

Početna točka projekta Koliko fašizma? je istoimena zbirka tekstova iz 1995. slovenskog filozofa i političkog aktivista Rastka Močnika. Usred raspada Jugoslavije, Močnik je povezao sukobe i uspon fašističkih snaga u područjima ”od Jadranskog mora do Sibira” sa strukturalnim posljedicama uvođenja i rekonstrukcije perifernog kapitalizma. U vrijeme uspostave nekoliko novih državnih entiteta utemeljenih na nacionalističkim ideologijama, Močnik je ocrtao niz društvenih konstelacija ključnih za taj proces, raspravljajući o njihovom anti-antifašizmu i kulturnim politikama s rasističkim prizvucima. Ali opušteni odnos između kapitalizma i demokracije – onaj kojeg smo, čini se, uzimali zdravo za gotovo u desetljeću nakon Hladnog rata – poništen je s početkom 21 stoljeća. Simptomi koje je Močnik 1990-ih detektirao na ”periferijama” u međuvremenu su se snažno postavili u središte zapadne liberalne demokracije. Svaka se nova verzija izložbe bavi različitim, međusobno suprotstavljenim detaljima i fragmentiranim narativima, ”kratkim spojevima između partikularnog i univerzalnog” koje Močnik smatra karakterističnima za suvremene forme fašizma, predstavljajući seriju studija čija je ”lokalna” specifičnost postavljena u odnos sa širim socijalnim promjenama.

Izloženi radovi u Koliko fašizma? suprotstavljaju umjetničko djelovanje političkim manifestacijama koje mogu biti razmatrane kao slučajevi ponovne pojave fašizma: uspon nacionalističkih osjećaja i anti-imigracijskih zakona (Lawrence Abu Hamdan, Avi Mograbi, Marina Naprushkina, Cesare Pietroiusti, SUPERFLEX i Lidwien van de Ven); negacija, potiskivanje i deformacija povijesti  (Etcétera…, Sanja Iveković, Gert Jan Kocken, Milica Tomić i Želimir Žilnik); normalizacija rata i pretjeranog nasilja (Burak Delier, Thomas Kvan i Trevor Paglen); i brojni slučajevi prisilnih procedura u svakodnevnom životu koji ocrtavaju uznemirujuće obrise fašizma (Judith Hopf, Wendelien van Oldenborgh, Jonas Staal i Mladen Stilinović). Radovi koje smo prezentirali istovremeno se aktivno bave pitanjem uloge umjetnosti i njenih institucija, u trenucima kada se demokracija sve više i više predaje u ruke stručnih tijela koja nisu odgovorna onima koji ih biraju, a nema sumnje da umjetnički svijet nije tamo gdje se donose odluke.

Nakon otvorenja izložbe 29. rujna, u Umjetničkoj školi u Utrechtu bit će započet istraživački kongres u sklopu projekta Bivši Zapad pod naslovom Onkraj onoga što je bila suvremena umjetnost. Otvorenje izložbe u Antwerpenu zakazano je za 5. listopada. 

Što, zašto i za koga/WHW započeo je projekt koji se bavi suvremenim manifestacijama fašizma sa izložbom Detalji u Bergen Kunsthallu u Bergenu 2011. Istraživanje se dalje razvija kroz dvogodišnji projekt koji je inicirao WHW pod nazivom Početi što bolje možemo (Kako govorimo o fašizmu?). Ta je serija aktivnosti, čiji su dio i aktualne izložbe, bit će realizirana od 2012. do 2014. godine, u suradnji s Tensta Konsthall u Stockholmu i Grazer Kunstverein u Grazu.

Izvor: WHW