Tema Piše: Matija Mrakovčić
Centar za ženske studije (CŽS) obilježava 143. godine od rođenja Marije Jurić Zagorke. Osim najavljenih podnevnih i večernjih šetnja pod vodstvom Slavice Jakobović Fribec, autorice Vodiča Zagorkinim tragom kroz Zagreb, te kostimiranim vodstvom Martine Findrik i Ane Zbiljski, Centar priprema posebno iznenađenje: u suradnji s Udrugom za razvoj “uradi sam” kulture – Radionom, predstavit će DIY hologram s likom Zagorke u Memorijalnom stanu.
Centar za ženske studije od 2009. godine brine o Zagorkinom nasljeđu te ima obrazovnu ulogu u smislu ukazivanja na društvene probleme u povijesti i kroz povijest, poticanja publike na razmišljanje, te uključivanja šire javnosti s naglaskom na društveno osjetljive skupine. “Naš rad na Stalnom postavu Memorijalnog stana, za koji su zaslužni arhitekt Željko Kovačić i dizajnerica interijera Lana Kovačić i koji je predstavljen javnosti 2014. godine, aktivan je i u skladu s potrebama publike kojoj se obraćamo. Prošle godine smo u suradnji s udrugom Zamisli i Hrvatskom udrugom za promicanje i razvoj tiflotehnike tiskali Vodič kroz Stalni postav na Braillevom pismu kako bismo slijepim i slabovidnim osobama omogućili dostupnost informacijama i građi o Mariji Jurić Zagorki o kojoj brinemo”, objašnjava Ana Pavlić.
Memorijalni stan u budućnosti vide i kao mjesto spoja znanosti, umjetnosti i tehnologije, kao javni prostor koji velikom broju ljudi omogućuje pristup različitom sadržaju, ističe Pavlić: “Odgovornost za proizvođenje i prikaz sadržaja koji se odnose na život i djelo Marije Jurić Zagorke na nov i kreativan način shvaćamo vrlo ozbiljno. Kako suvremene digitalne tehnologije predstavljaju idealan alat za stvaranje dinamičnog i edukativnog okruženja, uključenje zajednice izumitelja koja će DIY hologramom s likom Zagorke oplemeniti muzejsku ponudu, omogućujući interaktivan pristup sadržaju, smatramo logičnim prvim korakom u tom smjeru. Vjerujemo da će suradnja s udrugom Radiona pridonijeti promociji ženske povijesti koja je nedovoljno zastupljena u hrvatskoj historiografiji, promociji Zagorkina života, novinarskog rada, književnog stvaralaštva i političkog aktivizma, osobito među mlađom publikom”.
Radiona.org, isto tako, sudjeluje vrlo aktivno u promišljanju mogućnosti upotrebe intermedijalnih praksi i novih tehnologija u muzejskom konktekstu kroz vlastitu izlagačku aktivnost i sudjelovanjem u međunarodnom projektu Kreativni muzej. “Radeći na simbiozi umjetnosti, kulture, tehnologije i znanosti, muzeji jednostavno prirodno ulaze u prostore u kojima se kao konzumenti i kreatori želimo osjećati kao aktivni participanti, kao publika koja je pozvana ne samo pasivno primati informacije već naučeno sublimirati kroz vlastito iskustvo”, ističu iz udruge.
Reinterpretiranje muzejskih kolekcija i stavljanje artefakata u novi kontekst predstavlja veliki kreativni izazov. Muzeji u svijetu posljednjih su se nekoliko godina posve otvorili novim tehnologijama kroz edukaciju, interaktivne vodiče i instalacije, te svojim programskim orijentacijama. Zanimljivi su primjeri velikih muzejskih kuća poput muzeja Metropolitan u New Yorku ili Rijksmuseuma koji su uveli medijske labove kao svoju redovnu programsku aktivnost. Omogućuju široj publici pristup, primjerice, 3D printerima kao alatkama za educiranje i promoviranje svojih artefakata, te tako zauzimaju aktivniju ulogu od one prostora za izlaganje i pohranjivanje radova. Maker scena, s posebnim naglaskom na “uradi-sam” (DIY) principe, posljednjih je pet godina aktivno uključena u edukativne procese mnogih muzejskih kuća u svijetu.
“Početak suradnje s Memorijalnim stanom Marije Jurić Zagorke i Centrom za ženske studije ima više slojeva i simboličkih značenja. Marija Jurić Zagorka općenito je najpopularnija hrvatska spisateljica i statistički je ‘jača’ od svojih kolega kroz povijest književnosti, no nama upravo taj, nazovimo ga bez imalo omalovažavanja, mainstream odgovara jer se u takvom kontekstu možemo poigrati razvojem publike na nekoliko razina i kroz širok dijapazon uključenih generacija, od djece i mladih do građana starije životne dobi. Aktivistička komponenta za prava žena Zagorkine životne priče i dosadašnji rad Centra za ženske studije osobito su nam zanimljivi upravo stoga što u svojim aktivnostima imamo uključen veći broj žena i što kontinuirano nastojimo podržavati što veće uključivanje žena u svijet tehnologije i znanosti. Pri tome nije zanemariva ni činjenica o ‘razbijanju’ uvriježenih predrasuda da elektronika i tehnologija nisu za žene”, zaključuju iz Radione.
“Buđenju” Zagorkina holograma možete prisustvovati u nedjelju, 6. ožujka, u podne u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke.
ObjavljenoObjavljeno
