Danas se, gotovo isključivo, dizajn povezuje sa poljem marketinga te poljem kreativnih industrija u kojima preuzima ideološku ulogu “kreativnog” uobličavanja stvarnosti. No kako se dizajn obraća izvan ovako postavljenog okvira? Koje simbole antifašizma možemo još uvijek baštiniti i kako oni komuniciraju danas? Što simbolima, grafikom i tipografijom možemo ispričati generaciji koja od dizajna zarađuje u izuzetno prekarnim uvjetima i što ti prekarci mogu dizajnom poručiti o uvjetima u kojima živimo i temama o kojima želimo da razgovaramo?
Upravo su tako zagrebačke grupe poput Mladih Antifašistkinja Zagreba, preko Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju do LGBT udruga pokušale izgraditi svoj vizualni identitet. Za sve ove organizacije, kao njihov član i suradnik plakate je izrađivala Iva Marčetić u pokušaju komuniciranja povijesnih simbola i društvene zbilje na način da dizajn postane dio kolektivnih društvenih praksi. Oni su sastavni dio proizvodnje znanja i akcija otpora politikama komodifikacije javnih prostora, mehanizmima marginalizacije i ekspolatacije radnika i radnica.
To je i fokus izložbe Dizajn kao društvena praksa koja je, u organizaciji Kontekst Kolektiva, otvorena od 30. lipnja do 15. srpnja u u Društvenom centru Oktobar u Beogradu.
Iva Marčetić je arhitektica. Diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Radila u raznim biroima poput 3LHD i Architekten CIE. Sudjelovala je i predavala na nekoliko radionica po Evropi. Kao članica Pulske grupe, jedna je od urednica knjige Grad postkapitalizma izdane 2010. godine. Godine 2011/12. stipendistkinja je Akademie Schloss Solitude u Sttutgartu, 2012. kao član Pulske grupe predstavlja Hrvatsku na Arhitektonskom Bijenalu u Veneciji. Piše za Zarez, Kulturpunkt, Slobodni Filozofski, Bilten, hrvatsko izdanje Le Monde Diplomatiqea, Vizkulturu i druge. Članica je uredničkog tima časopisa Nepokoreni grad koji izdaju Mlade antifašistkinje Zagreba i angažirana je u udruzi Pravo na grad. Trenutno živi u Zagrebu.