Velika dvorana zagrebačkog POGONA Jedinstvo od 8. ožujka ugošćuje izložbu Performativ. Izložba je završni produkt istoimenog umjetničko-istraživačkog projekta koji je Udruga mladih muzeologa Kontraakcija od rujna provodila u Dubrovniku, Zadru i Splitu. Posredujući iskustva stanovnika navedenih gradova, muzeolozi iz Kontraakcije nastojali su istražiti razlike života u centru i na periferiji. Kroz video zapise i fotografije, postav prezentiran u POGONU Jedinstvo sumira rezultate projekta, njegov tijek i poteškoće u realizaciji. Posjetitelji će tako dobiti uvid u perspektivu sudionika i organizatora; cjelinu projekta koji se tijekom trajanja izvodi.
Projekt Performativ krenuo je od ideje ‘couchsurfinga’ u vlastitom gradu. Organizatori su u Dubrovniku i Zadru pokušali pronaći osobe s prebivalištima u centru i na periferiji gradova, koji bi na dva tjedna zamijenili stanove te tijekom razmjene bilježili svoje novo urbano iskustvo. “Uspjeh je bio djelomičan”, za Kulturpunkt je kazala Mirjana Andrić iz Kontraakcije, “od početna dva planirana grada, Zadra i Dubrovnika, uspjeli smo samo u Zadru pronaći sudionice za razmjenu. Stoga smo tamo i napravili izložbu na temelju njihove dokumentacije”. U Dubrovniku, nažalost, nije bilo prijavljenih za ovo istraživanje pa su muzeolozi odlučili snimiti intervju sa Slavenom Toljem, u to vrijeme još uvijek voditeljem dubrovačke Art radionice Lazareti. U razgovoru je umjetnik i aktivist komentirao specifičan urbani kontekst Dubrovnika unutar kojeg centrom smatramo Stari grad, a periferiju naselje Mokošica, referirajući se na urbanističku politiku Grada. Ovaj, koliko zbog projekta, toliko i zbog današnjih tema koje se vežu uz Dubrovnik, zanimljiv dokument, možete pogledati na izložbi u Zagrebu.
Kako bi nadomjestio nemogućnost ciljanog oblika provedbe u Dubrovniku, projekt se okrenuo Splitu – još jednom turizmom obilježenom gradu sa specifičnom urbanom pričom. “U Splitu smo također imali poteškoće prilikom traženja sudionika pa smo napravili kratak film u kojem su nam građani Splita opisali svoja iskustva života u centru i na periferiji te razlike između te dvije lokacije. Taj film smo predstavili građanima Splita na projekciji i razgovoru u Infozoni“, istaknula je Andrić o kretanju projekta.
Performativ, izložba u Zadru
U Zadru je ipak pronađen par prijateljica zainteresiranih za konkretnu izvedbu projekta, u vidu fizičke zamjene prostora. “Naše sudionice iz Zadra su nam opisale svoje iskustvo tijekom ta dva tjedna, kako im se promijenila rutina i što su bilježile. Na primjer, djevojka koja je preselila iz centra u kvart Bili Brig, prvu promjenu je uočila u transportu. Sada je morala ići s autom na posao, nakon izlazaka zvati taxi, a čak je tijekom razmjene odlučila kupiti bicikl. Primijetila je brojne probleme koje Bili Brig kao zadarska periferija ima s parkirališnim mjestima, što je pak nedostatak urbanističkog planiranja. Ona je Bili Brig doživjela kao pomalo zanemareno mjesto koje zaslužuje puno više od grada i svojih građana, kvart koji je prikladniji za život starijih ljudi i ljudi s obitelji, s malo događanja i zanimljivosti za mlade”, govori Andrić te usmjerava pažnju na projekciju razgovora sa sudionicama kojeg je moguće pogledati na izložbi. “Čitav projekt je zamišljen da mi kao organizatori služimo samo kao posrednici, a ne kao istraživači. Istraživači su naši sudionici i njihova iskustva su nužno subjektivna, ali relevantna, te služe kao pokazatelj društva i grada u kojem žive”.
U sklopu Performativa, u Zadru je Kontraakcija organizirala i dvije tribine; o društveno-kulturnim te urbanističkim i prostornim razvojnim strategijama. Kroz taj tip razgovora sa stanovnicima i sudionicima projekta u Dubrovniku, Zadru i Splitu, muzeolozi su uočili određene sličnosti. O njima Mirjana Andrić kaže: “Ono što je većini zajedničko su brojni problemi s kojima se nezavisna kultura danas suočava. Ta teška riječ recesija se posebno osjeća unutar kulture jer je nju čini mi se najlakše žrtvovati. Tu su problemi s financijama, manjak zainteresirane javnosti za njihove programe, manjkom vlastitog prostora ili pak pokušaji izbacivanja iz prostora. Ljudi koji se trude nešto raditi unutar svoje scene većinom rade više kao volonteri što im na duge staze postane velik problem. Ipak, unatoč svim problemima s kojima se suočavaju, svi se oni trude oko svojih programa i svi to rade iz ljubavi prema umjetničkom načinu izražavanja. Također, u sva tri grada su nam govorili kako postoji trend, na nek način, izumiranja života u centru u smislu da sve manje ljudi živi tamo na duže staze, tj. planira život s obitelji, a sve više su stanovi u centru prepušteni turizmu, studentima i mladim ljudima. Tu s još brojne druge priče koje su pokazatelji života unutar jedne sredine, a koje se mogu čuti na izložbi u Pogonu”.
Postav je popraćen panoramskih fotografijama nekih drugih vizura Dubrovnika, Zadra i Splita, koje su snimili Rino Efendić, Nikola Zelmanović i Luko Marčinko, a koje u prvi plan stavljaju dijelove gradova onkraj kadrova turističkih razglednica.
Izložbu, na kojoj možete dobiti uvid u različitosti unutar hrvatskih gradova iz perspektive njihovih građana, ostaje otvorena do 14. ožujka. Video zapisi projekta po zatvaranju izložbe bit će dostupni na službenim stranicama Kontraakcije.
PN
ObjavljenoObjavljeno
