Mjesto uspostave reda

Pripremio: Vatroslav Miloš

“Posljednjih desetljeća svjedočimo intenzivnom interesu za otkrivanje, dokumentiranje i organiziranje materijala”, piše Sandra Križić Roban u uvodniku novoga, 95. broja Života umjetnosti, “čijom je promjenom mjesta u idejnoj i/ili izvedbenoj strukturi te definiranjem važnosti elemenata koji postaju vidljivi ili ‘dostupni’ moguće formirati nove, inovativne forme arhiva. U njima ne počiva samo povijesno znanje i sjećanje; arhivi su repozitoriji osobitih strategija uređenih sadržaja. Uspostavljeni su na temelju umjetničke slobode, kulturalnog sadržaja koji je netko odlučio izdvojiti i prezentirati, ponekad fragmentirajući sadržaj do te mjere da cjelina koja se izdvaja od zaborava postaje destabilizirajuća”.

Život umjetnosti teorijski i kritički pokriva područuje kretanja u suvremenim i inovativnim umjetnićkim praksama još od 1966. godine, a u izdanju Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu kao dvojezično, hrvatsko i englesko, izdanje izlazi dva puta godišnje. Od 2008. godine časopis se oslanja na ekspertizu gostujućeg urednika ili urednice pa su tako u posljednje vrijeme svoje doprinose dali Žarko Paić u broju posvećenom “postsocijalizmu”, Ljiljana Kolešnik u broju koji se bavio povijesti umjetnosti u regiji, a Leonida Kovač i Suzana Marjanić uredile su broj o “rubu umjetničkih praksi”. Novi je, 95. broj časopisa posvećen arhivu ne kao adresi gdje se iz pozicije moći skladišti znanje već kao fragmentarnom, intimnom mjestu mogućeg umjetničkog, povijesnog i teorijskog istraživanja, a u kojemu izlaze tekstovi Ane Bogdanović, Bojane Matejić, Nataše Lah i Anne Radström. Tu su i prilozi Žarka Paića, Reinharda Brauna, Marije Borovičkić, Suzane Marjanić, kao i “vizualni esej” Karine Nimmerfall 1953., Mogući scenariji diskontinuirane budućnosti (isječak), temeljeno na povijesnim snimcima od 1942.–1962. Vizualni će eseji nastaviti izlaziti i ove godine, a pripremaju ih gostući urednici Nikola Bojić (ŽU 96) i kustosice udruge BLOK (ŽU 97).

“Velika količina dokumenata uvedenih u područje umjetnosti, koji su postali dijelom nove vizualne tipologije, povijesti i teoriji daju posebno mjesto. Ono se ne nalazi isključivo izvan ili unutar umjetničke realnosti; iako je zahvaljujući postupcima imanentnima teoriji i povijesti moguće sintetizirati neko određeno vrijeme, ono što se zapravo fiksira značenje je koje funkcionira poput primarnog izvora. A on je zapravo krajnje spekulativan”, zaključuje Križić Roban.

Život umjetnosti može se nabaviti u Institutu za povijest umjetnosti (Ul. grada Vukovara 68/III), UPI-2M BOOKS (Medulićeva 20, Zagreb; Kružićeva 5, Split) te u knjižari Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu.