Kopam po stvarima koje bih mogao poreći

Walid Raad je umjetnik svjetskog značenja čiji su najvažniji radovi dio projekta The Atlas Group koji je trajao 15 godina, od 1989. do 2004, a u kojem je tematizirao suvremenu povijest Libanona. Projekt je kombinirao izložbe i performanse/predavanja, format kojemu se i danas često vraća, a pobliže je istraživao pitanja dokumentiranja u medijskoj umjetnosti kroz socijalne, psihološke i fenomenološke oblike, mogućnosti i ograničenja kreativne prakse. Istraživanja su bila fokusirana na povijesne i fiktivne događaje vezane uz rat u Libanonu proteklih trideset godina. 

U novom projektu, Kopam po stvarima koje bih mogao poreći: povijest moderne i suvremene arapske umjetnosti, kojeg započinje 2007. godine, problematizira ideje vodilje moderne i suvremene arapske umjetnosti, pri čemu se poziva na pisca i umjetnika Jalala Toufica. 

Walid Raad autor je multimedijalnih projekata i knjiga, dobitnik brojnih nagrada, a njegovi su radovi izlagani na prestižnim manifestacijama poput Documente 11 i Documente 13 u Kasselu, Venecijanskom bijenalu te Festival d’automne u Parizu. Radovi mu se nalaze u kolekcijama mnogih svjetskih muzeja. Redoviti je profesor umjetnosti na učilištu The Cooper Union u New Yorku.

Nakon nastupa na Eurokazu 2002. performansom/predavanjem Najglasnije mrmljanje je završeno: dokumenti iz arhive Atlas grupe, Raad ponovno dolazi u Zagreb gdje će govoriti o svome kontinuiranom radu na projektu Kopam po stvarima koje bih mogao poreći (Scratching on Things I Could Disavow: A History of Modern Art in the Arab World) koji u fokus stavlja infrastrukturu vizualnih umjetnosti na Bliskom istoku. U kontekstu u kojem je kulturni turizam postao instrumentom ekonomskog rasta i moći, Raadov se projekt naslanja na ideološku, privrednu i političku dimenziju ovoga fenomena, a koji se, na primjeru Otoka sreće (Happiness Island) u Abu Dhabiju gdje nastaju inačice Louvrea i Guggenheima, manifestira kao vidno upitan.

Predavanje i razgovor bit će održani na engleskom jeziku, u subotu, 11. siječnja, u 18 sati u prostoru Školice Muzeja suvremene umjetnosti. Ulaz je slobodan.