S raspadom socijalističke Jugoslavije raspao se i konsenzus oko zajedničke prošlosti. Danas na istom geografskom prostoru, kada se govori o službenim povijesnim interpretacijama, nailazimo na naizgled vrlo različite narative, usmjerene prvenstveno prema stabilizaciji nacionalnih identiteta i kapitalističkog ekonomskog ustroja.
Udžbenici povijesti, koji su u upotrebi od 1990-ih do danas, su u većoj ili manjoj mjeri — kada se radi o nacionalnim povijestima — kontradiktorni susjednim nacionalnim programima. Međutim, pažljivijim uvidom primjećujemo da ovi narativi u svojoj osnovi nisu toliko različiti budući da se povijesne revizije odvijaju po istom ključu. Koristeći istu matricu i sličan patriotski literarni stil oni selektivno predstavljaju i interpretiraju povijesnu faktografiju. Zajedničko im je i veće ili manje relativiziranje ili brisanje tekovina prethodnog socijalističkog sistema, humanističkih vrijednosti poput internacionalizma, društvenog vlasništva, samoupravljanja itd.
Matrice su slične jer su dio istovjetnog šireg narativa — utemeljenje hegemonije neoliberalnog kapitalističkog sistema u kome se nesmetano mogu odvijati privatizacija u socijalizmu stečenog društvenog kapitala i eksploatacija građana koju vrše nove privredne i političke elite. Iako je teško reći da su spomenuti programski konflikti između sličnih narativa samo površinski, jer iza njih sada stoje i ratovi, na tisuće žrtava, veterana, branitelja, raseljenih i izbjeglih osoba, ova radionica pokušat će ispitati problematiku mijenjanja povijesnog narativa kada se radi o periodu razvoja socijalističkih društvenih odnosa, kroz analizu udžbeničkih lekcija iz kojih se učilo prije i poslije 1990-ih na prostorima bivše Jugoslavije.
Na radionici će se analizirati vizualni i tekstualni materijale iz udžbenika, poticat će se diskusije te pokušati sastaviti svezak s kompilacijom materijala iz različitih udžbenika, koji će se na licu mjesta zajednički izraditi tehnikom kolaža i fotokopije.
Ova radionica dio je dugoročnog projekta Istorije u raspravi (Disputed Histories) u čijem sastavu se nalazi i biblioteka udžbenika povijesti i drugih “društvenih” predmeta koji su u raznim povijesnim periodima bili u opticaju na teritoriju bivše Jugoslavije i nekih obližnjih zemalja. Radionica se održava od 9. do 12. listopada u riječkoj Galeriji SIZ.
Vahida Rumujkić djeluje na granici umjetnosti i aktivizma. Kroz individualno stvaralaštvo ili u suradnji, njeni umjetnički projekti baziraju se na relacijama koje se uspostavljaju kroz sam proces realizacije rada, na taj način pružajući mogućnost stjecanja novih znanja i iskustava, prije nego na završenim objektima. U tom smislu Vahidin rad je kontekstualan — bavi se kreiranjem uvjeta ili situacija koje će inspirirati nove kreativne momente i transformacije na osobnom i društvenom planu.