“Draga umjetnosti”

“Draga umjetnosti”, pisao je Mladen Stilinović 1999. godine, “pišem ti jedno ljubezno pismo kako bih te udobrovoljio i potaknuo da me katkad posjetiš”. Uvijek bolno svjestan svog vlastitog suučesništva i uključenosti, u svom obraćanju umjetnosti Stilinović iznosi niz zabrinutih, poetskih, enigmatičnih i skromnih napomena o položaju umjetnosti u suvremenom svijetu, o njezinoj recepciji i distribuciji. No on i propituje vrijednost umjetnosti, koja se prečesto prevodi isključivo u novčanu vrijednost, ili, kako to on kaže: “Brza manipulacija, brzi novac, brzi zaborav”.

Kao što je slučaj i s nekoliko prethodnih izložbi čije su kustosice bile članice WHW-a, Draga umjetnosti preuzima naslov jednog rada Mladena Stilinovića i još jedanput se oslanja na “klasični” format izložbe. U atmosferi razočaranosti koju stvara trajan osjećaj neuspjeha (zbog činjenice da se pokušaji radikalne prekonfiguracije umjetnosti i općenito proizvodnje kulture uvijek vrlo brzo spektakulariziraju), Draga umjetnosti inzistira na tvrdoglavom ponavljanju onoga što kustoska metoda danas jest. Usmjerena na međupovezanost umjetnosti i politike, i opterećena prirodom “nedjelotvornosti” umjetnosti, ona pokušava postaviti nužna pitanja: Zašto nam je umjetnost još potrebna, i što danas očekujemo od nje? Što ona obećava i što mi zauzvrat obećavamo njoj? I što se događa kad se to obećanje ne ispuni, kad se iznevjeri, ili naprosto iscrpi?

Draga umjetnosti pristupa pitanju autonomije umjetnika i nužnosti umjetnosti radovima koji namjerno zamagljuju odnos između angažiranosti, autoreferencijalnosti i estetike. Razmatrajući niz proturječnih, heterogenih metoda koje afirmiraju izdržljivost i izdržavaju neodlučnost, suočavaju se s pogrešnim razumijevanjem i potvrđuju lojalnosti, zastupljeni radovi proučavaju kako zbunjenost, žaljenje, odnos prema vlasništvu, uspostavljanje i rušenje vrijednosti, podrška i solidarnost utječu na suvremenu umjetničku praksu i na definiranje nečije prakse u odnosu na rasprave o prekonfiguraciji područja umjetnosti i njezina odnosa prema političkome.

U izložbi Draga umjetnosti sudjeluju Mounira Al Solh &  Bassam Ramlawi, Halil Altindere, Rossella Biscotti, Chto delat?, Svaki čovjek je kustos. /Jeder Mensch ist ein Kurator. Arhiv kao alat., Fokus grupa (Iva Kovač & Elvis Krstulović), Siniša Ilić, Sanja Iveković, Janez Janša, Janez Janša, Janez Janša, Lutz Krüger, Marina Naprushkina, Hila Peleg u suradnji s Tirdadom Zolghadrom i Antonom Vidokleom, Cesare Pietroiusti, Javna knjižnica (Marcell Mars, Tomislav Medak, Vuk Ćosić), Greg Sholette, Mladen Stilinović i Wendelien Van Oldenborgh.

Povodom izložbe izdan je katalog s tekstovima Mladena Stilinovića, WHW-a i Stephena Wrighta koji je dostupan na stranicama MSUM. 

Tijekom otvorenja u Ljubljani održava se festival HAIP (Hack-Act-Interact-Progress), s naslovom Javna knjižnica, iz kojeg je proizašla inicijativa koja sudjeluje na izložbi. Više o programu festivala možete naći ovdje.

Izložba je otvorena do 10. veljače 2013.