Djetinjstvo provedeno u ratu

Muzejom ratnog djetinjstva u Sarajevu želi se kontinuirano dokumentirati i prezentirati materijale koji prenose iskustva djece odraslih u vrijeme rata.

piše:
Martina Domladovac
Djetinjstvo_u_ratu_630 FOTO: Urban Udruženje

Piše: Martina Domladovac

Djetinjstvo u ratu interaktivni je projekt započet 2010. godine s ciljem istraživanja i predstavljanja kolektivnog iskustva odrastanja u ratu. U projektu je do sada sudjelovalo više od tisuću ljudi, a prvi rezultat istoimena je knjiga, objavljena 2013. godine. Prvi dio knjige, prevedene na nekoliko jezika, donosi uvodne tekstove o Bosni i Hercegovini, Sarajevu i ratnu priču autora Jasminka Halilovića. U drugom dijelu nalaze se kratke priče o sjećanjima djetinjstva provedenih u ratu, danas odraslih ljudi, a treći dio obuhvaća dokumente, dnevničke zapise, pisma, fotografije i druge razne uspomene. 

Kao nastavak projekta, u svibnju 2015. godine, počeo je proces stvaranja Muzeja ratnog djetinjstva. On bi, za razliku od drugih ratnih muzeja trebao dokumentirati iskustvo djece koja na tijek rata nemaju nikakav utjecaj no unatoč tome trpe njegove višestruke posljedice. Otvaranje ovakvog muzeja važno je pošto je upravo kroz priče o iskustvu djece najlakše postići razumijevanje kao pretpostavku za pomirenje. Njime se želi kontinuirano i po najvišim standardima dokumentirati i digitalizirati materijale koji se odnose na odrastanje u ratu, a zatim ih prezentirati kroz različite medije, s ciljem edukacije što šire publike o ovom iskustvu. Također, želi se na individualnom nivou pomoći nadilaženje traume i sprječavanje retraumatizacije drugih, a na kolektivnom međusobno razumijevanje, s ciljem da se podrži osobni i društveni razvoj, stoji u misiji i viziji muzeja u nastanku.

Inicijator osnivanja Muzeja ratnog djetinjstva u Sarajevu je Udruženje Urban koje je prikupilo više od tisuću eksponata budućeg postava u obliku osobnih predmeta, dokumenata, priča i video svjedočanstava. Udruga je osigurala i značajne resurse za znanstveno-istraživački rad, edukativne aktivnosti, kao i za opremanje samog izložbenog prostora. No izostao je interes lokalnih vlasti da se pronađe adekvatan prostor za muzejske potrebe, zbog čega su mnogobrojni kulturni djelatnici te dužnosnici Savjeta Europe i Europske komisije u BiH podržali inicijativu i apelirali sve nivoe vlasti da također podrže projekt i pomognu njegovo ostvarivanje. “Svjesni društvenog, edukativnog i memorijalnog značaja ovakve ideje, ali i univerzalnog značaja istraživanja iskustava i posljedica koje rat ima za djecu, zahtijevamo od svih nivoa vlasti punu podršku i snažan angažman u pronalaženju prostora za Muzej ratnog djetinjstva“, poručili su potpisnici apela, među kojima su glumci, pisci, vizualni umjetnici, povjesničari, profesori, ravnatelji ustanova kulture i najvećih festivala.

Sredstva za muzej osigurana su iz međunarodnih i vlastitih izvora, a tražeći adekvatan prostor udruga je tražila podršku lokalnih vlasti samo za pronalaženje javnog prostora koji bi bio iznajmljivan po tržišnoj cijeni. Prema navodima udruge, nereagiranjem lokalnih vlasti muzej je izložen višestrukim nepotrebnim rizicima i gurnut u poziciju da za izložbeni prostor unajmi prostor od privatnog vlasnika. “Iako već ostvarujemo saradnju s muzejskim institucijama širom sveta, imamo respektabilnu metodologiju i prateće alate, iako smo izgradili zanimljivu i reprezentativnu kolekciju, iako smo počeli s produkcijom edukativnog materijala koji će biti korišćen za škole, iako je ovo nastavak projekta čiji je prvi produkt, knjiga Djetinjstvo u ratu, ostvarila značajne uspehe i u dalekom Japanu, iako nismo tražili novac ili besplatan prostor, mi još uvek ne možemo da nametnemo Muzej ratnog detinjstva kao projekt od značaja za grad lokalnim političarima. Oni ne shvataju, ili ih ne zanima, koliko Muzej ratnog detinjstva može doprineti našem društvu na individualnom, ali i kolektivnom nivou”, poručilo je Udruženje Urban, koje je nedavno predstavilo taj projekt u Info centru EU predstavnicima diplomatskog zbora i međunarodnih organizacija.

Šef delegacije i specijalni predstavnik EU u BiH, ambasador Lars-Gunnar Wigemark, također je istaknuo značaj Muzeja ratnog djetinjstva. “Oduševljen sam kada sretnem uspješne i zrele ljude koji su nekada bili djeca u ratu. Neki predmeti iz kolekcije, poput solarnog tranzistora, oslikavaju kreativnost djece u najtežim trenucima”, rekao je Wigemark i izrazio nadu da će taj projekt uskoro potpuno zaživjeti, prenosi See Cult.

Objavljeno
Objavljeno

Povezano