Blic Zakon o udrugama donesen je 6. lipnja na 13. sjednici Hrvatskog sabora, a usuglašen je kroz javno savjetovanje koje je započelo u 2012. godini te uključivalo dvije javne rasprave i internetsko savjetovanje. Još uvijek važeći Zakon o udrugama (NN br. 88/01, 11/02) sadržavao je neprecizne odredbe o nadzoru, ali i složen postupak likvidacije i brisanja udruga iz Registra udruga. Od nešto više od 51 300 udruga, tek ih je osamstotinjak izbrisano od uspostave samog Registra. Nesrazmjer je postojao i između 23 875 udruga upisanih u Registar neprofitnih organizacija pri Ministarstvu financija u koji su se dužne upisati sve registrirane udruge i 12 500 udruga koje su bile obvezne predati financijsko izvješće.
U odnosu na važeći Zakon, u novom su Zakonu, koji stupa na snagu 1. listopada 2014. godine, utvrđena načela djelovanja udruge: načelo neovisnosti, javnosti, demokratskog ustroja, neprofitnosti i načelo slobodnog sudjelovanja u javnom životu. Novina je i da osnivač udruge može biti i maloljetna osoba s navršenih 14 godina, kao i punoljetna osoba lišena poslovne sposobnosti, a njihovo članstvo i djelovanje u udruzi mora se propisati statutom, ali uz Zakonom određene uvjete, radi njihove zaštite.
Proširen je obvezni sadržaj statuta s ciljem olakšavanja rada tijela upravljanja i veće transparentnosti rada udruga, jasnije su propisane odredbe vezane uz upravljanje udrugom te tijelima udruge, posebno u odnosu na skupštinu (sastav, nadležnost i održavanje sjednica), te je utvrđena i ovlast osobe ovlaštene za zastupanje udruge. Odredbe o nazivu udruge su jasnije propisane, kao i uvjeti pod kojima se u naziv udruge može unijeti ime ili dio imena fizičke osobe, što važećim Zakonom nije propisano.
Poseban naglasak je stavljen na javnost i veći opseg podataka upisanih u registar udruga i registar stranih udruga. Svi podaci upisani u te registre, statut udruge i financijski izvještaji bili bi javni, kao i javno dostupni na internetskoj stranici Ministarstva uprave. Odredbe o imovini i financijskom poslovanju udruge temeljito su dorađene u pogledu definiranja što čini imovinu, pod kojim uvjetima udruga može obavljati gospodarske djelatnosti, ali i jači nadzor ako udruga obavlja gospodarske djelatnosti.
Uređeno je financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro iz javnih izvora (državnog i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fondova Europske unije), a kriteriji, mjerila i postupci njihovih financiranja bit će uređeni uredbom najkasnije 90 dana nakon stupanja novog Zakona na snagu (do 1. siječnja 2015). Time će prestati važiti Kodeks pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga.
Uređena su i pitanja statusnih promjena, odnosno promjena pravnog položaja udruge izvršenog na osnovu odluke nadležnog tijela u skladu sa statutom i zakonom, pri čemu se misli na pripajanje, spajanje i podjelu udruge. Odredbama o prestanku postojanja udruge nastoji se riješiti postupanje nadležnih ureda u slučajevima kad nastupi neki od razloga za prestanak postojanja udruge, te dodatno precizirati postupak likvidacije i brisanja udruga, kao i uvjete raspolaganja imovinom udruge u slučaju prestanka postojanja udruge.
Potom, dodatno se preciziraju nadležnosti za obavljanje nadzora nad radom udruge. Pritom se i dalje primarni nadzor povjerava članovima udruge, upravni nadzor Ministarstvu uprave, inspekcijski nadzor nad radom udruge nadležnim uredima, inspekcijski nadzor na obavljanjem djelatnosti udruge nadležnim ministarstvima, odnosno drugim tijelima državne uprave, a Ministarstvu financija nadzor nad financijskim poslovanjem udruga i podnošenjem propisanih financijskih izvješća. U roku od 60 dana (do 1. prosinca 2014.) nakon stupanja na snagu Zakona, bit će donesen Pravilnik kojim će se regulirati sadržaj Registra udruga.
Udruge su dužne uskladiti svoje statute s ovim Zakonom u roku od godinu dana od njegova stupanja na snagu i o tome podnijeti zahtjev za upis promjena nadležnom uredu, dakle do 1. listopada 2015.
M.M. / Darko Ciglar (Autonomni centar – ACT)
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Dostupnost javnih dobara u demokraciji koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Objavljeno
