Piše: Matija Mrakovčić
Događaj je organiziran u okviru projekta Prošireni estetički odgoj koji provode Multimedijalni institut iz Zagreba, Kontrapunkt iz Skoplja, Berliner Gazette, Mute iz Londona i kuda.org iz Novog Sada, a u javnim diskusijama okupio je inicijatore i arhivare poput Kennetha Goldsmitha, američkog pjesnika i umjetnika koji vodi projekt UbuWeb, Dušana Baroka, slovačkog umjetnika i aktivista koji je pokrenuo projekt Monoskop, te Simona Worthingtona, londonskog programera i koinicijatora projekta Hybrid Media Publishing i časopisa Mute.
Javna je knjižnica hibridni projekt koji ima karakteristike umjetničkog, ali je prije svega projekt koji pokušava napraviti infrastrukturu za dijeljenje knjiga, i u daljnjoj projekciji, infrastrukturu dijeljenja znanja. “Razlog zbog kojeg su to knjige i knjižnica čisto je taktički”, objasnio je Marcell Mars, programer i aktivist, inicijator projekta i radionice Javna biblioteka/Public Library. “Direktna veza označitelja i znanja jest knjiga. To nisu film ili muzika jer se oni smatraju zabavom, entertainmentom. Istraživajući sam došao do zaključka da javna knjižnica u ovom trenutku treba podršku, ona je kao institucija ugrožena. S jedne strane, digitalne knjige se distribuiraju preko raznih amazona i izdavači ne dopuštaju da javne knjižnice te knjige kupe. Dugoročno, možda smo ušli u svijet u kojem digitalne knjige čine supstancijalni dio svih knjiga, a javne ih knjižnice nemaju jer im to nije dozvoljeno. Druga je stvar ugroza javne knjižnice zbog ekonomske krize gdje su svi javni servisi ugroženi pa se pogotovo u Velikoj Britaniji zatvaraju jer više nema javnih novaca koji ih podržavaju. Ta je kombinacija dovoljna da se zamisli budućnost bez javnih knjižnica koje su postojale u džepu od stotinu godina, koje su od kraja 19. stoljeća do danas ostvarivale san o univerzalnom pristupu znanju. Njihov nestanak dovoljan je razlog da se krene u borbu za njih”.
U ponedjeljak, 15. srpnja, održana je radionica “slobodne arhivistike” na kojoj su polaznici upoznati sa softverskim alatom Calibre koji omogućava svаkom krаjnjem korisniku lаku izradu i održаvanje osobnog kаtаloga knjigа te sa softverskim alatom [let’s share books] koji je razvio Marcell Mars, a koji omogućava da izrađeni katalog postane dostupan svima na internetu. “Postoji neprekinuti niz između onoga što je i kako je artikulirana javna knjižnica i toga što u digitalnoj praksi radimo. Jedini razlog zašto to nije uobičajena praksa jest zbog političke ekonomije digitalnih mreža. Mnogo ljudi ne zna koliko je knjiga zapravo dostupno. Library genesis ima oko milijuna knjiga, aaaaarg.org ima oko tridesetak tisuća knjiga, dok je naprimjer Monoskop izvrstan blog koji stalno nalazi zanimljive knjige i trenutno ih ima oko dvije, tri tisuće”, uputio je voditelj radionice.
Na panelu poslije radionice sudjelovali su Dušan Barok i Kenneth Goldsmith predstavljajući projekte UbuWeba i Monoskopa koje je Marcell Mars opisao kao “zrcalne jer su sličnog senzibiliteta, no Monoskop ima fokus na centralnu i jugoistočnu Europu i jako kvalitetan sadržaj koji nije etabliran kao Ubu koji je već institucija u kojoj ljudi žele biti prvenstveno zbog vrijednosti sadržaja koje sam Kenneth selektira. Dušan je uvjeren da to što on radi rade svi, ali istina je da osim Monoskopa i Ubu teško možemo naći nešto slično”. Goldsmith je istaknuo da arhivi poput Ubu i Monoskopa nisu sveznajući, već da njihova omniscencija proizlazi iz filtriranja informacija te mogućnosti njihova dijeljenja.
U utorak, 16. srpnja, Simon Worthington održao je radionicu u kojoj je fokus stavljen na publiku kao izdavače arhiva. Na radionici “pokušavali smo dodati novi izdavački pogled na arhiviranje, ako zamišljate arhiviranje kao pohranjivanje, katalogiziranje i distribuciju. Tome smo dodali istraživanje koje već tri godine provodim na Sveučilištu u grupi od osamnaest ljudi i na kojima razmatramo nove forme digitalnog izdavaštva, open access izdavaštvo, open source i open standard infrastrukturu za manje nezavisne izdavače. Dakle, želimo spojiti to istraživanje s idejom objavljivanja iz arhiva te, da bude kompleksnije, ne gledamo na arhiv kao instituciju izdavanja arhiva već na publiku, korisnike objavljenih arhiva. Potrebno je stvoriti publikacije koje mogu ići na nove platforme i k novim čitateljima jer današnji mehanizmi ne funkcioniraju sasvim dobro, poprilično su isprekidani. Cilj Hybrid Publishinga jest pomaganje ideji javnih infrastruktura i ideji da bi javna dobra trebala biti u digitalnoj formi i dostupna svima”, objasnio je predavač.
Na kraju dvodnevnog događanja Kenneth Goldsmith održao je predavanje-performans o “nekreativnom pisanju”. Njegova je ideja da živimo u vremenu radikalne inverzije jer u trenutku sveopće dostupnosti informacija moć će imati oni koji će se znati snaći u silini informacija, a ne oni koji će te informacije posjedovati.
Predavanju Kennetha Goldsmitha možete prisustvovati večeras, 18. srpnja, u 19 sati u zagrebačkoj Mami.
Objavljeno