Intervju Zajednička dobra postala su mobilizirajući kredo mnogobrojnih društvenih borbi. Borbe protiv privatizacija javnih dobara, protiv komercijalizacija školstva i zdravstva, rezova u javnim uslugama, dužništva, iscrpljivanja prirodnih dobara, otimačine prostornih dobara, stvaranja patentnog vlasništva nad biološkim temeljima života, ekonomskih barijera na dostupnost životno potrebnih lijekova ili protiv ograđivanja znanja i kulture, neka su od područja unutar kojih se artikulira zahtjev za očuvanjem zajedničkih dobara. Kako bi raspravili o trenutnim i budućim mogućnostima opiranja dokidanju zajedničkih dobara, Multimedijalni institut, Centar za radničke studije, Pravo na grad i Heinrich Böll Stiftung Hrvatska od 22. do 24. studenog organiziraju međunarodnu konferenciju Ekonomija kriznog kapitalizma i ekologija zajedničkih dobara.
“Zajednička dobra poklič su društvenih pokreta u kojem se kristalizira, s jedne strane, njihovo specifično negativno iskustvo uznapredovalih procesa komercijalizacije sve širih krugova netržišnih dobara i usluga koje čine temelj društvene jednakosti. A s druge, pozitivno iskustvo društvene samoorganizacije, socijalne solidarnosti i demokratskog upravljanja resursima koje se javlja u tim pokretima i ukazuje na hitnu potrebu za političkim projektom resocijalizacije ekonomije koji će razbiti zatvoreni krug kapitala i njegovim nestabilnostima podčinjenog procesa javnog upravljanja kriznim ekonomijama.
Zajednička dobra indikator su specifične povijesne konstelacije sadašnjeg trenutka – svojevrsnog perfect storma – u kojem su se objedinile sile višegodišnje ekonomske krize, socijalno pogubnih politika štednje, višedesetljetne transformacije vlasništva i promjene odnosa snaga između kapitala i rada. Međunarodna konferencija Ekonomija kriznog kapitalizma i ekologija zajedničkih dobara krenut će od analize geneze i trenutnog stanja krize, njenih posljedica po sferu rada, po javni sektor i netržišna dobra ovog ili onog tipa. Cilj je raspraviti o smjerovima političkog djelovanja i novim političkim kategorijama koje bi omogućile sindikatima, društvenim pokretima i političkim akterima da zaustave paralizu koju nameće trenutna dominantna interpretacija krize kao krize javne rastrošnosti i neodrživosti socijalne države. Poseban naglasak pritom će biti na razmatranjima kako postojeći društveni pokreti u vidu aktivističkih i građanskih grupa mogu nastaviti djelovati s onu stranu neposrednog povoda i prostora u kojem se javljaju. I, kao drugo, kako se mogu zagovarati i provesti u djelo procesi vraćanja u javne ruke – tzv. rekomunalizacije – privatiziranih dobara”, stoji u pozivu na konferenciju.
Konferencija će okupiti perspektive sindikalista, ekonomista, pravnika, ekologa, aktivista za prostornu pravdu, javnu vodoopskrbu, javno zdravstvo i digitalna dobra. U njenom radu sudjelovat će Massimo de Angelis, Michel Bauwens, Teodor Celakoski, Stipe Ćurković, Vladimir Cvijanović, Danijela Dolenec, Ana Džokić / Marc Neelen (STEALTH), Trevor Evans, Pippa Gallop, Ursula Huws, Mario Iveković, Dmytri Kleiner, Marko Kostanić, Jovica Lončar, Ugo Mattei, Tomislav Medak, Yann Moulier Boutang, Martin Pigeon, Dušica Radojčić, Dubravka Sekulić, David Price, Felix Stalder, Asbjørn Wahl i Mislav Žitko.
Sva izlaganja i diskusije bit će organizirana u prostorima zagrebačkog Goethe Instituta i net.kulturnom klubu MAMA. Kako je najavljeno, raspored konferencije uskoro će biti dostupan na stranicama Zaklade Heinrich Böll i Multimedijalnog instituta.
Izvor: Multimedijalni institut
ObjavljenoObjavljeno
