Ključni dio demokracije i pluralističkog društva

Piše: Martina Domladovac

Kritika je smatrana ključnim dijelom demokracije i pluralističkog društva. No koliko je važna kulturna tehnika kritike danas? Da li kritika još uvijek predstavlja temelj europskog građanskog društva? Pitanja su to o kojima su raspravljali filozofi, znanstvenici, umjetnici i teoretičari u sklopu berlinskog seminara Što je kritika? (Was ist Kritik?). Serija događanja kojima se propituje stanje i uloga kritike u društvu počela je u siječnju predavanjem Jean-Luca Nancyja Naše doba više nije stvarno doba kritike (Unser Zeitalter ist nicht mehr das eigentliche Zeitalter der Kritik), a nakon već održanog drugog dijela u Berlinu, 1. i 2. travnja Što je kritika? nastavlja se i na Umjetničkom sveučilištu u Zürichu.

Ovim se simpozijem želi raspraviti veza kritike i afirmativnosti iz različitih perspektiva, te se teži raspravi novih teorija i otkrića u interdisciplinarnosti i pitanjima “kritike” kao preduvjeta društvenog poretka.

Problematici se ne pristupa iz perspektive svakodnevne politike, nego ideje kritike kao centralne funkcije građanskog društva, a kritika kulture centar je rasprava i predavanja. Poseban fokus stavljen je na nestajanje kritike kao takve, no važnu ulogu u debati zauzimaju i područja umjetnosti i filozofije, kao i književnost i glazba. Unatoč tome simpozij je osmišljen kao otvoreni prostor razmjene mišljenja, što također uključuje filozofske debate šire od isključivo akademskih krugova. Na simpoziju u Berlinu sudjelovali su direktor Neuer Berliner Kunstvereina, Marius Babias, filozof Marcus Steinweg, slovenska filozofkinja Alenka Zupančić, umjetnik Thomas Hirschhorn i sociologinja Eva Illouz.

“Dotičući se naslijeđa Prosvjetiteljstva, koje uvijek treba biti obnovljeno i kritički analizirano, pitanje “što je kritika” raspravlja se u odnosu na njegovu centralnu ulogu u građanskom društvu. Kritični stav prema svim tezama i realnostima može nas staviti u poziciju njihovih refleksija, umjesto vjerovanja da su jednostavno točne. Istovremeno moramo prihvatiti da i najradikalnija kritička pozicija uključuje pozitivistički stav i stoga pretpostavlja i implicira afirmativnost kao granicu njenog kritičkog pristupa”, stoji u najavi događaja.

Simpozij u Zürichu fokusirat će se na umjetničke prakse, a na njemu će sudjelovati umjetnik Artur Żmijewski u razgovoru s filozofom Geraldom Raunigom, umjetnica Ursula Biemann u razgovoru s povjesničarkom umjetnosti Emily Elizom Scott, te Zheng Mahler iz umjetničkog klektiva Hong Konga u razgovoru s Rogerom Buergelom, kustosom Johann Jacobs muzeja u Zurichu. Tri umjetnika koja rade u različitim socijalnim, institucionalnim i medijskim poljima, predstavit će svoj trenutan rad, i u razgovoru s odabranim sugovornicima istražiti mogućnosti kritičkih praksi, formi lociranja nečije umjetnosti te reakcije kritike i afirmativnosti.

Projekt provode Neuer Berliner Kunstverein i Institut za istraživanje suvremene umjetnosti Umjetničkog sveučilišta u Zürichu.