

Novi, 52. broj e-flux časopisa posvećen je problematiziranju neoliberalnog kapitalizma.
Piše: Tomislav Žilić
Neoliberalizam je nastao kao ideja prema kojoj ekonomska racionalnost može postati model državnog upravljanja, zamijenjujući političke ideologije. Takva ideja o kaptalizmu isključuje mogućnost autoritativne vladavine. No, u srži ideje samo je racionalna kalkulacija ljudskih potreba.
“Danas shvaćamo da su ljudske potrebe i težnje daleko od racionalnog. Pokrivaju toliko širok dijapazon da ih je bez ikakvih političkih ideja gotovo nemoguće stabilizirati i objasniti, čak i na bazičnoj razini razumijevanja. Tako smo suočeni ni sa čim doli iracionalnošću kao principom upravljanja. Izvor ove iracionalnosti nije ni kapital niti želja za stjecanjem kapitala. Postaje sve jasnije da kapital samo posreduje nečemu daleko kompleksnijem. Ekonomisti su u jednoj stvari fundamentalno pogriješili: pretpostavili su da su tržišta i ekonomski tokovi samoregulirajući. Tom pogreškom u prosudbi oslobodili su moćnu silu koja se skriva iza apstrahiranog kapitala, koja je u potpunosti razotkrila uvjete na kojima je počivalo industrijsko shvaćanje ekonomije”, stoji u predgovoru časopisa koji potpisuju Julieta Aranda, Brian Kuan Wood i Anton Vidokle.
U novom broju časopisa e-flux okupljeni su radovi koji se osvrću na posljedice urušavanja baze neoliberalnog kapitalizma, te dotiču teme o nehumanosti i radu (Reza Negarestani), padu ideje građanstva (Tyler Coburn), neravnomjernoj raspodjeli prirodnih i stečenih resursa (Ane Hjort Guttu), simboličkoj vrijednosti nacionalnog znakovlja (Tom Holert), odnosu propagande i umjetnosti (Jonas Staal), defamiliarizaciji obitelji u kontekstu umjetničkih djela LaToye Ruby Frazier i Henrika Olsena (Antke Engel), genealogiji kapitalizma (Stephen Squibb) te mehanizmima kontrole i evaluacije (Pierre Dardot i Christian Laval).
Objavljeno