Genealogija sukoba

Piše: Tomislav Žilić

Giorgio Agamben jedan je od cijenjenijih suvremenih filozofa čija reputacija utjecajnog političkog mislioca proizlazi ponajviše iz serije djela Homo Sacer. Agambenov status danas svakako je lako razumljiv s obzirom na trenutnu globalnu političko-ekonomsku situaciju, uz njegov konstatni fokus na pitanja moći i vladanja, započet još prvom knjigom u kojoj je pokazao kako je cjelokupna Zapadna politička misao oduvijek vodila prema užasima totalitarizma. Posljednjih godina, Agambenova misao izrazito odjekuje istraživanjima suverene moći i izvanrednih stanja u kontekstu svih vojnih sukoba, jačanja ekstremizama te političkih nuspojava globalizacije.

Najnoviji naslov u seriji, Stasis: Civil War as a Political Paradigm, pruža uvid u Agambenovu genealogiju moći u kontekstu političke, filozofske i pravne misli. “Knjiga istražuje genealogiju sukoba između Polisa i njegovih stanovnika, s posebnim naglaskom na grčki koncept stásis i na sukob s političkom zajednicom Hobbesovog Levijatana. Ponovno dovodi u pitanje odgovore koji su bili dostupni u vrijeme predpovijesti državne moći, u vremenu kada je ista jenjala, te one koji se nameću novim dovođenjem u pitanje suvremene državne moći. Interdisciplinarno je to istraživanje odnosa koji se povijesno i teorijski stvaraju između zakona i filozofije, kao i jedinstvena simultana istraga zakona filozofije te filozofije zakona”, stoji u osvrtu izdavača, Edinburgh University Pressa.

Seriju Homo Sacer čine djela Homo Sacer: suverena moć i goli život (1995), Izvanredno stanje (2003), Kraljevstvo i slava: za teološku genealogiju ekonomije i vladanja (2007), Sakrament jezika: arheologija zakletve (2008), Opus dei: arheologija dužnosti (2012), Ono što ostaje od Auschwitza: arhiv i svjedok (1998), Najviše siromaštvo: manastirska pravila i forma-života (2011) te zaključak serije, Upotreba tijela (2014.). Valja napomenuti da velik dio serije postoji u prijevodima na hrvatski i srpski jezik.