Blic Piše: Tomislav Žilić
Američki studiji (American studies) kao disciplina je od svojih samih početaka unutar anglističkih studijskih programa u SAD-u posvećeno pristupala fenomenima američke kulture, povijesti i književnosti. Od svojih početaka 1940-ih godina pa naovamo, zahvaljući svom interdisciplinarnom pristupu doživjela je izmjenu mnogih paradigmi i metodoloških pristupa, no kritički pristup prema kulturološkim i ideološkim aspektima američkog života i dalje je u fokusu discipline. U ranoj fazi discipline amerikanisti poput Henrya Nasha Smitha bavili su se pitanjima stvaranja američkog identiteta i “posebnosti” u odnosu na europske prilike, doduše iz poglavito konzervativne perspektive, oslanjajući se na razne mitove i simbole koji su oblikovali “američko iskustvo”. Kako se disciplina razvijala, tako su se i pristupi prilagodili te se u matricu discipline probio kritički angažman koji je nastojao razjasniti kako su se razni američki ideološki konstrukti – povezani s kreiranjem kolektivnog identiteta – razvili u svjetlu razvoja američkog kapitalizma.
Nakon širenja Američkih studija na europsko tlo tijekom posljednjih nekoliko desetljeća disciplina je dobila svoje mjesto na mnogim anglističkim katedrama diljem starog kontinenta. Uplivom poststrukturalizma, polja koja disciplina zahvaća proširila su se jačanjem raznih struja koje adresiraju etnička, rodna i rasna pitanja, primjerice – tako odražavajući današnju uistinu multidisciplinarnu narav Američkih studija. U recentnijim radovima kontinentalnih i američkih amerikanista vidljiv je povećani interes za kapitalistički sustav i američku vanjsku politiku, posebice u svjetlu vojnih sukoba na Bliskom istoku u posljednjih petnaestak godina. Odnosno, sve više amerikanista okrenulo je pogled prema neporecivoj ulozi akumulacije kapitala i raznih dobara u politici određenja američkog identiteta, pri čemu ekspanzionistička – po nekim kritičarima i imperijalistička – američka vanjska politika igra izuzetno bitnu ulogu.
Nova knjiga Stipe Grgasa, u nakladi Meandar Media, naslovljena je Američki studiji danas: identitet, kapital, spacijalnost, a fokus joj je postavljen upravo na propitivanje mogućnosti i dosega discipline tijekom posljednjeg desetljeća. “[P]romišljanjem paradoksa da američko društvo, koje je primjer kapitalističkog ustroja, u svojim samopredočenjima briše kapital, studija na sustavan, upućen i izazovan način odjedanput postaje naš tekst mogućeg odgovora na ono što nas okružuje, uznemirava i za što trebamo više nego pouzdana i upućena vodiča kroz svijet krize, izgubljene sadašnjosti i neizvjesne budućnosti. Američki studiji uvijek su registrirali promjene u svom predmetu, ali razumijevanje sadašnjosti Sjedinjenih Država, upozorava autor, iziskuje nužno uvažavanje tektonskih zbivanja u području ekonomije. Stipe Grgas u instruktivnoj polemici sa stanjem discipline američkih studija nudi novu perspektivu njezina osmišljavanja razotkrivanjem ekonomskog poretka kao strukturirajuće jezgre američkog iskustva”, stoji u najavi izdanja Miroslava Mićanovića.
Stipe Grgas rođen je 1951. godine u Zablaću kraj Šibenika. Diplomirao je anglistiku i sociologiju, te potom završio i doktorski studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao redovni profesor u trajnom zvanju 2005. godine preuzima katedru za amerikanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Objavio je stotinjak znanstvenih radova iz područja anglofonih književnosti te niz prijevoda. Posebna su područja njegova znanstvenog interesa kultura i književnost dvadesetog stoljeća u Sjedinjenim Državama i Irskoj te pitanje ljudske prostornosti. Dvaput je bio predsjednik Hrvatskog društva anglističkih studija, a sada je predsjednik Hrvatskog udruženja američkih studija te krovne Asocijacije američkih studija za jugoistočnu Europu (Hrvatska, Crna Gora, Srbija i Makedonija). Do sada je objavio tri knjige: Nietzsche i Yeats (1989), Ispisivanje prostora: čitanje suvremenog američkog romana (2000) i Kažnjavanje forme (2006). Sa Svendom Erikom Larsenom uredio je knjigu The Construction of Nature (1994). Urednik je antologije irske kratke priče Otok gipsanih svetaca (2004).
ObjavljenoObjavljeno
