Blic Prijedlog Nacionalne strategije, koju čini 27 mjera i operativan plan za njihovo provođenje, 12. lipnja je usvojila Vlada Republike Hrvatske. Ovaj strateški prijedlog osmišljen je kako bi se potaknula izgradnja afirmativnog okruženje za razvoj civilnog društva te unaprijedio pravni, financijski i institucionalni sustav potpore djelovanju organizacija ovog sektora. U strategiju su uključeni, osim mjera i provedbenih aktivnosti, i konkretni rokovi te nositelji njihove provedbe, izvori sredstava za provedbu planiranih mjera i aktivnosti, kao i pokazatelji za mjerenje uspješnosti provedbe.
Izrada Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva trajala je više od godinu dana. O ovom dokumentu koji bi trebao udrugama osigurati povoljnije uvijete za djelovanje, krenulo se govoriti na Danima udruga 2011. godine, kada je dvjestotinjak sudionika i sudionica događanja zajednički razvijalo viziju razvoja domaćeg civilnog sektora. Proces skiciranja strategije nastavljen je na raspravi u lipnju iste godine, nakon čega je započelo višemjesečno pisanje prijedloga u kojem je sudjelovalo pedesetak predstavnika organizacija civilnog društva i tijela državne uprave. Kao rezultat tog rada nastao je Nacrt strategije o kojem je od 22. svibnja do 6. lipnja ove godine provedeno javno savjetovanje i rasprava sa predstavnicima civilnog sektora. Paralelno, održano je i nekoliko stručnih sastanaka o pojedinim specifičnim mjerama i aktivnostima, primjerice o području socijalnih usluga i djelovanju neprofitnih medija. Prije samog donošenja prijedloga strategije, organizacijama civilnog društva omogućeno je ravnopravno sudjelovanje u svim fazama razvoja dokumenta, a završna prilika za participaciju u ovom procesu osigurana im je na ovogodišnjim Danima udruga kada su prisutni imali priliku dodatno prokomentirati predstavljeni nacrt.
Najvažniji i najopsežniji dio ovog dokumenta je onaj u kojemu su određena temeljna područja za strateško djelovanje (navedena kao: institucionalni okvir za potporu razvoja civilnog društva, civilno društvo i sudionička demokracija, osnaživanje uloge organizacija civilnoga društva za društveno-ekonomski razvoj i djelovanje i daljnji razvoj civilnog društva u međunarodnom kontekstu) te su za svako od njih određeni ciljevi i mjere koje se ovom strategijom žele ostvariti, uz navedene provedbene aktivnosti potrebne za ostvarenje tih ciljeva i mjera, nositelje i sunositelje tih aktivnosti, rokove i izvore sredstava potrebne za provedbu aktivnosti te pokazatelje na temelju kojih bi se trebao vrednovati napredak u provedbi.
U okviru svoje 13. mjere, Nacionalna strategija predlaže i pet provedbenih aktivnosti kojima bi se poboljšali uvjeti djelovanja neprofitnih medija. Na prvom mjestu nalazi se prijedlog za provedbu analize i vrednovanja medijskog zakonodavstva i regulative u odnosu na uvjete za djelovanje neprofitnih medija, koju bi uz Ministarstvo kulture trebali provesti još i Agencija za elektroničke medije, Vijeće za elektroničke medije, Ured za udruge, Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva i HAKOM. Preporučena analiza pretpostavlja evaluaciju medijskog zakonodavstva i regulative u odnosu na uvjete za djelovanje neprofitnih medija te sukladno s njim modifikaciju relevantnih zakonskih rješenja te izradu novog zakonskog okvira. Također, Nacionalna strategija pod provedbene aktivnosti navodi još i definiranje zakonskog statusa i novih modela financiranja neprofitnih medija kao područja djelovanja od interesa za opće dobro, jačanje financijske potpore elektroničkim publikacijama organizacija civilnog društva kroz posebne natječaje, osnaživanje programske i financijske potpore medijskim projektima ovog tipa kroz ugovor Vlade i HRT-a te okviru raspoloživih slobodnih frekvencija, posvećivanje dodatne pažnje ponuditeljima za obavljanje djelatnosti neprofitne televizije i radija.
Cjelovitu verziju Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2012. do 2016. godine pronađite ovdje.
Izvor: UZUVRH
ObjavljenoObjavljeno
