Blic Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva istekla je još 2016. godine i od tada Republika Hrvatska nema važeći strateški dokument za civilno društvo. Tijekom ovog vremena radilo se na izradi novog strateškog okvira, a trenutna radna skupina oformljena je prošle godine. O tome kako je do sada tekao taj proces, koja su očekivanja civilnog društva, a koja nadležnih institucija, kako dionici vide budućnost djelovanja civilnog društva u Hrvatskoj, koje bi ciljeve i mjere Nacionalni plan trebao sadržavati te koji su izazovi i ograničenja na tom putu razgovaralo se na okruglom stolu održanom 15. studenog u Zagrebu. Rasprava je organizirana na inicijativu Centra za mirovne studije, Gonga, Instituta za političku ekologiju, Klubture, Kuće ljudskih prava, Mreže mladih Hrvatske, udruge RODA, Saveza za autizam Hrvatske i Zelene akcije, a sudjelovali su i predstavnici Vlade RH.
Prema priopćenju s okruglog stola, predstavnici Vlade, Helena Baus iz Ureda za udruge i Nemanja Relić iz Ureda potpredsjednice Vlade RH, usuglasili su se sa svima prisutnima o važnosti donošenja novog strateškog dokumenta za civilno društvo. Beus je napomenula da je Ured za udruge Vlade RH krenuo sa sastancima radnih skupina i uskoro nastavlja s radom podskupina. Na postavljena pitanja o odgovornosti za uskoro sedmogodišnji izostanak važećeg Nacionalnog plana, Beus je odgovorila pozivajući se na određene objektivne razloge, poput usklađivanja metodologije sukladno Zakonu o strateškom planiranju. Također je poručila kako bi novi Nacionalni plan prema aktualnom hodogramu trebao biti donesen u svibnju 2023. godine. Relić je pak napomenuo kako je Vladi stalo da Nacionalni plan postoji te da je on bitan: “Jako je važno da plan bude aktualan i provediv. Ohrabrujućim smatramo to da se počelo intenzivnije raditi na njegovom donošenju.”
S druge strane, Željka Rajković iz Udruge Biom i zamjenica članice u Radnoj skupini za izradu Nacionalnog plana iskazala je nezadovoljstvo jer se čini kako ne postoji pretjerana volja državne uprave za donošenjem i usvajanjem novog strateškog dokumenta. “Cijeli proces ovisi o angažmanu civilnog društva, a nedostaje to da se organizacije civilnog društvo doživljava kao partnere”, zaključila je Rajković te dodala “Zar smo još u fazi stvaranja poticajnog okruženja? Zar ga ne bi već trebali imati i unapređivati?”. Slično je napomenula i Željka Leljak Gracin iz Zelene akcije, članica Savjeta za razvoj civilnog društva, istaknuvši kako je već to što Nacionalni plan ne postoji dovoljan dokaz da u Hrvatskoj nemamo poticajno okruženje za razvoj civilnog društva.
Sara Lalić iz Centra za mirovne studije, zamjenica člana Savjeta za razvoj civilnoga društva, podsjetila je da bi javne politike trebale služiti tome da vladajući shvate koji su vitalni interesi društva u kojem živimo: “Ako smo demokratsko društvo, trebali bi znati da je civilno društvo jedno od stupova razvoja društva i zajednice.” Lalić je također istaknula da civilno društvo danas ima ogromnih problema s financiranjem, da komentari organizacija civilnog društva ne ulaze u nove zakone i dokumente te ponovila da je institucionalni okvir koji imamo zadnjih godina propao. “Nacionalni plan trebao bi prepoznati te osnovne probleme s kojima se civilno društvo susreće kako bi se ono moglo razvijati. Nužno je adresirati probleme na koje nailaze organizacije civilnog društva koje pružaju usluge i vitalne su za određene ranjive skupine ljudi te organizacije koji sudjeluju u policy procesima i monitoriraju rad nadležnih službi”, zaključila je Lalić.
Snimku čitave rasprave možete pogledati ovdje.
ObjavljenoObjavljeno
