Tema Piše: Matija Mrakovčić
Početkom srpnja 2014. Vlada je usvojila akcijski plan za provedbu međunarodne inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2016. godine. Standardi otvorene vlasti podrazumijevaju unaprjeđenje pružanja javnih usluga, veću pristupačnost tijela državne uprave te veće povjerenje javnosti. Otvorenost vlasti uključuje dvije komponente, transparentnost i participaciju, pri čemu je transparentnost jedan od nužnih preduvjeta za participaciju, odnosno sudjelovanje građana.
Usvajanjem Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata u studenom 2009. stvoreni su preduvjeti za jačanje transparentnosti rada tijela javne vlasti u ovom području. Prema Zakonu o pravu na pristup informacijama iz 2013. tijela javne vlasti dužna su objaviti na internetskoj stranici nacrt zakona i drugog propisa o kojem se provodi javno savjetovanje, u pravilu u trajanju od 30 dana, čime je produljen rok od 15 dana predviđen Kodeksom. Dopunom Poslovnika Vlade RH krajem 2012. godine propisano je da se prilikom upućivanja u proceduru Vlade, uz nacrt prijedloga zakona, drugih propisa i akata, prilažu i izvješća o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
Norveški Institut Michelsen, uz sudjelovanje različitih dionika iz Republike Hrvatske, izradio je studiju slučaja o sustavu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u Hrvatskoj. Studija je izrađena u sklopu Partnerstva za otvorenu vlast te prikazuje razvoj sustava savjetovanja te ključna postignuća i izazove u sustavu. Publikaciju je objavio U4, Centar za anti-korupcijske resurse, smješten u prostorima Instituta.
U samoj je studiji navedeno da uspješna suradnja države i civilnog sektora u Republici Hrvatskoj, kao jedan od ključnih faktora uspješnosti procesa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, ima svoja ograničenja, ali i izazove. Zahtijeva daljnju izgradnju povjerenja između vlasti i civilnog društva koji moraju naučiti raditi zajedno imajući u vidu svoje specifične uloge u različitim fazama reforme. Institucionalizirani prostori dijaloga i suradnje ne mogu zamijeniti spontano i stvarno sudjelovanje u procesima otvorene vladavine i donošenja javnih politika.
Slučaj Hrvatske ilustrira ograničene resurse za jačanje kapaciteta javne uprave i sposobnost institucija za učinkovitu provedbu svojih obveza te sposobnost civilnog društva za održivo i trajno uključenje i nadzor njihove provedbe, navodi se u izvještaju. Posebno se ističe nedostatak postojanja snažnog aktera koji bi bio podrška implementaciji i koji bi bio tehnički osposobljen, funkcionalno autonoman i politički podržan. Radi se o ključnom elementu koji bi sudjelovao u praćenju i diseminaciji rezultata te stvarao građansku svijest o važnosti reformi za otvorenu vlast.
Strateški dugoročan utjecaj savjetovanja sa zainteresiranom javnošću i dalje je ograničen djelomičnim nadzorom, neobvezujućom prirodom savjetovanja i sniženim kapacitetom javnih institucija na regionalnoj i lokalnoj razini. Nedostatno je podizanje svijesti javnosti o procesima savjetovanja koji na taj način ne postižu očekivane rezultate te još uvijek nije bitno promijenjen način na koji građani u Republici Hrvatskoj sudjeluju u otvorenoj vlasti. Potrebno je građanima približiti stvarni utjecaj koji njihovo sudjelovanje može imati, a to podrazumijeva i ulaganje u sustavno praćenje i procjenu rezultata sudjelovanja.
Publikacija je dostupna ovdje.
Vezano uz stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva, nedavno je Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva organizirala izravna savjetovanja u Osijeku i Rijeci o izradi nove Strategije djelovanja od 2016. do 2020. godine te provela internetsko savjetovanje u kojem je zainteresirana javnost ocijenila dosadašnju provedbu Strateškog plana te predložila unapređenje postojećih i nove strateške ciljeve za iduće četverogodišnje razdoblje. Raspored održavanja savjetovanja u ostalim gradovima Zaklada će objaviti tijekom siječnja.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
ObjavljenoObjavljeno
